5. listopada 2018. u Zagrebu, održani su prvi Monarhisti u pubu, pod pokroviteljstvom Hrvatskog kraljevskog vijeća (HKRV). Prvo takvo tematsko druženje u ugodnoj atmosferi zagrebačke kavane 19.st. potaklo je zanimljive rasprave o temama iz naše povijesti i monarhizma u sadašnjici. Glavna tema susreta i rasprave bila je Obilježavanje 100 godina proglasa o sjedinjenju hrvatskih zemalja bl. hrvatskog kralja Karla IV.
O temi razgovora:
21. listopada 1918. nakon neuspjelih pregovora i pokušaja reorganizacije dualističke K.u.K. monarhije u trijalističku. Hrvatsko izaslanstvo predvođeno pravaškim zastupnicima Aleksandrom Horvatom, Ivom Frankom i Josipom Pazmanom, te generalima Lukom pl. Šnjarićem i Mihaelom pl. Mihaljevićem odlaze u Bad Ischl k audijenciji okrunjenom hrvatskom kralju bl. Karlu IV. Habsburško-Lotarinškom s prijedlogom preuređenja Monarhije. Nakon njegova pristanka i davanja proglasa o preuređenju K.u.K. monarhije iz dualističke u trijalističku, upućuje ih na ugarsku stranu čiji pristanak je ključan za potvrdu istog. Već slijedećeg dana 22. listopada grof Ištvan Tisza prima delegaciju i upućuje ih ugarskom premijeru Sándoru Wekerleu koji na zasjedanju ugarskog ministarskog vijeća donosi odluku i potvrdu o preustroju K.u.K. monarhije, čime proglas stupa na snagu. Slijedećeg dana poslani su brzojavi na sve zemaljske vlade, te čak i organizirano slavlje u Zagrebu i Varaždinu.
Proglas u člancima definira način na koji se s Hrvatskom-Slavonijom sjedinjuju Dalmacija, Bosna-Hercegovina i hrvatske zemlje u Austriji (Istra) u jednu jedinstvenu Kraljevinu Hrvatsku. Koja zatim istupa samostalno iz saveza s Ugarskom, s napomenom da zadržava s Ugarskom zajedničke poslove i ministarstva po potrebi sve do njezina osamostaljenja. Definira se vlast koju čini ban iz Zagreba (Hrvatska-Slavonija), podban iz Zadra (Dalmacija), podban iz Sarajeva (BiH) i eventualno podban iz Ljubljane (Slovenija). Postavlja se i okvir za osnivanje i održavanje Velikog hrvatskog sabora nakon završetka rata.
Kako u tom razdoblju već buja jugoslavenski pokret i jača vlast i utjecaj Narodnog vijeća, 29. listopada 1918. Hrvatski državni sabor donosi odluku o sjedinjenju Trojedne Kr. Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te Rijeke. Njihovo raskidanje svih odnosa s Austrijom i Ugarskom (posebice čl. I. Ugarsko-hrvatske nagodbe), ulazak u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba, te predaju vlasti Narodnom vijeću u Zagrebu. Iako jugoslavenso riješenje je imalo blagu većinu, svakako nisu imali kolektivnu podršku hrvatskog naroda. Što možemo vidjeti u žurnim postupcima Narodnog vijeća o sjedinjenju Dražve SHS s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu Kr. Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija). Svaki otpor toj zamisli zaršio je gotov javnim linčem, a na prosvjednike 5. prosinca u Zagrebu biva otverena čak i paljba sa smrtnim posljedicama.
Karlov trijalistički proglas iz 1918. svakako je važan za hrvatski državni kontinuitet, iako je bio na snazi svega tjedan dana, pokazao je volju i alternativu hrvatskog naroda jugoslavenskoj ideji i riješenju hrvatskog pitanja unutar sveza sa Srbijom, pod vladavinom Karađorđevića. Druženju posebice doprinose mladi studenti povijesti i srodnih znanosti, koji svojim znanjem i iskustvom zaokružuju ugodnu raspravu o značaju i utjecaju samog proglasa, kao i okolnostima u kojima dolazi do njegova nastanka. Nakon razgovora o temi, dotaklo se i pitanja o monarhizmu u sadašnjici, te otvorila moguća nova tema za slijedeće Monarhiste u pubu. Druženju osim potpore Hrvatskog kraljevskog vijeća, nazočili su i pojedini članovi HKRV, te time dali svoj doprinos zanimljivoj temi prvog susreta.
Hvala svima koji su se okupili i u ugodnoj atmosferi zagrebačke kavane iz 19. st. raspravljali o temama iz naše povijesti i monarhizma u sadašnjici. Radujemo se vašem dolasku na slijedeće Monarhiste u pubu!