U nedjelju 21. listopada 2018. svečano je obilježena stogodišnjica trijalističkog proglasa blaženog hrvatskog kralja Karla IV. Habsburško-Lotarinškog, kojom se obilježava posljednji preustroj K.u.K. monarhije, kao i pravno sjedinjenje hrvatskih povijesnih zemalja. Također je obilježen i završetak Prvog svjetskog rata, prigodom čega su zapaljene svijeće i odana počast svim palima u Velikom ratu.
Obilježavanje je započelo okupljanjem ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, nakon čega je povorka predvođena povijesnim, narodnim i državnim hrvatskim zastavama krenula prilazom Đure Deželića prema starom kompleksu vojarni NjKV kraljevića Rudolfa u Austrijskoj ulici. Pred spomenikom palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu (1914.-1918.), na glavnoj zgradi bivšeg kompleksa Rudolfovih vojarni, posložile su se zastave sa zastavnicima, među kojima je najzanimljiviji zastavnik u odori časnika hrvatskog kraljevskog domobranstva iz Prvog svjetskog rata.
Gosp. Ante Franić, student prava na Sveučilištu u Zagrebu svečano je predstavio sugovornike, od kojih je prvo predavanje održao gosp. Ante Brešić pl. Mikulić, doktorand povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Splitu. Svoje izlaganje je održao na temu povijesnog konteksta trjalističkog proglasa bl. hrv. kralja Karla IV., kao i povijesno-društvenim okolnostima koje su dovele do njega.
''...Proglas u člancima definira način na koji se s Hrvatskom-Slavonijom sjedinjuju Dalmacija, Bosna-Hercegovina i hrvatske zemlje u Austriji (Istra) u jednu jedinstvenu Kraljevinu Hrvatsku. Koja zatim istupa samostalno iz saveza s Ugarskom, s napomenom da zadržava s Ugarskom zajedničke poslove i ministarstva po potrebi sve do njezina osamostaljenja. Definira se vlast koju čini ban iz Zagreba (Hrvatska-Slavonija), podban iz Zadra (Dalmacija), podban iz Sarajeva (BiH) i eventualno podban iz Ljubljane (Slovenija). Postavlja se i okvir za osnivanje i održavanje Velikog hrvatskog sabora nakon završetka rata...'' (ABM) ''...Kako u tom razdoblju već buja jugoslavenski pokret i jača vlast i utjecaj Narodnog vijeća, 29. listopada 1918. saziva se sjednica Hrvatskog državnog sabora koja donosi odluku o sjedinjenju Trojedne Kr. Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te Rijeke. Njihovo raskidanje svih odnosa s Austrijom i Ugarskom (posebice čl. I. Ugarsko-hrvatske nagodbe), ulazak u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba, kao i davanju ovlasti Narodnom vijeću u Zagrebu. Iako jugoslavenso riješenje je imalo blagu većinu, svakako nisu imali kolektivnu podršku hrvatskog naroda. Što možemo vidjeti u žurnim postupcima Narodnog vijeća o sjedinjenju Dražve SHS s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u jedinstvenu Kr. Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija). Svaki otpor toj zamisli zaršio je gotov javnim linčem, a na prosvjednike 5. prosinca u Zagrebu biva otverena čak i paljba sa smrtnim posljedicama...'' (ABM)
Drugo predavanje je održao gosp. Ante Franić, koji je iz pravnog aspekta govorio o značaju samog trijalistčkog proglasa, ne samo za povijesni kontinuitet, već i za pitanje vezano uz preambulu hrvatskog Ustava u današnjici.
''...Ponajprije, ovaj proglas rješava najvažniji problem hrvatskog naroda od te 1918. godine do razdoblja Domovinskog rata, a usudio bih se reći, problem koji na neki način traje i dan danas. To je rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja i očuvanja hrvatske državnosti. Pratimo li povijesni dio preambule Ustava Republike Hrvatske i događaje koji su uslijedili nakon prekida državnopravnih odnosa s Austro–Ugarskom monarhijom, možemo primijetiti da su upravo oni koji su se zalagali za „slobodu hrvatskog naroda“, prekidajući državne, pravne, kulturne i duhovne veze s Austrijom, Ugarskom i zapadnom civilizacijom, Hrvatsku gurnuli u ruke velikosrpske politike, a kasnije posredno i u ruke revolucionarnih socijalnih eksperimenata koji su neslavno propali u zoru nove hrvatske države, današnje Republike Hrvatske. Činjenica je da je malo političke mudrosti moglo spriječiti takav razvoj događaja i poštedjeti hrvatski narod barem dijela krvavih ratova za vlastito održanje. Trijalistički ustroj Monarhije osigurao bi Hrvatskoj političku opstojnost, vojnu sigurnost i gospodarsku suradnju s ostalim članicama nove savezne države srednjoeuropskih naroda...'' (AF)
''...Kasnije je, nažalost, došlo i do nestanka dobrog dijela ove naše pravne baštine u suludom pokušaju da se na prostoru naše domovine stvori novo socijalističko pravo za novog socijalističkog čovjeka, a posljedica je bila sve veća obespravljenost, pravna nesigurnost u propisima i institucijama vlasti pod utjecajem Partije, kao i arbitrarno tumačenje pravnih pravila za potrebe vladajuće Partije. Danas se hrvatski pravni sustav pokušava vratiti svojim austrijskim uzorima od prije stotinu godina, čime se i na razini pravnog sustava potvrđuje da je razdoblje Monarhije bilo i ostalo zlatno doba povijesti hrvatskog naroda...'' (AF)
Treće predavanje je održao gosp. Filip Katanić, doktorand povijesti na Sveučilištu u Zagrebu, koji je svoje izlagnaje temeljio na ulozi Hrvata u Prvom svjetskom ratu, posebice je istakao danas često zaboravljene i značajne vojskovđe tog razdoblja, kao što je general Maksimilijan pl. Čičerić. Nakon održanih prigodnih izlaganja, okupljeni su zapalili svijeće i položili ih pred spomenik palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu, nakon čega je završio službeni dio obilježavanja stogodišnjice.
Među desetcima uzvanika valja napomenuti da uz članove Hrvatskog kraljevskog vijeća, prisustvovali članovi iz društvene inicijative Monarhisti u pubu, obiteljsko-povijesnog udruženja članova roda Vrban, članovi udruge i interdisciplinarnog znanstvenog časopisa Obnova, članovi Matice Hrvatske itd. Među pojedincima valja istaknuti gosp. Domagoja pl. Jurčića, ekonomista i auto-moto športaša, gosp. Marka Paradžika, doktoranda povijesti i pravnika, predsjednika udruge Obnova. Posebice valja istaknuti Charles A. Coulombe, američkog politologa i pisca, kao i mnoge druge uzvanike, među kojima nam je izrazito drago vidjeti velik broj mladih, posebice studenata.
(Plakat i poziv na obilježavanje stogodišnjice)
(Povorka predvođena povijesnim, narodnim i državnim zastavama)
(Zastave pred spomenikom palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu 1914.-1918.)
(Prigodni govori i izlaganja)
(Paljenje i polaganje lampiona pred spomenik palim hrvatskim vojnicima 1914.-1918.)
(Charles A. Coulombe odaje počast palima u Prvom svjetskom ratu)
(Fotografiranje sa stjegonošom u odori satnika hrvatskog kraljevskog domobranstva 1914.-1918.)
(Charles A. Coulombe u ugodnom društvu i razgovorima poslije same obljetnice)