15. prosinca 2018. u Zagrebu, održani su četvrti Monarhisti u pubu, pod pokroviteljstvom Hrvatskog kraljevskog vijeća (HKRV). Jedina takva vrsta tematskog monarhističkog druženja u ugodnoj atmosferi zagrebačke kavane 19.st., potakla je zanimljive rasprave o temama iz naše povijesti i monarhizma u sadašnjici.
Glavna tema susreta i rasprave bila je; Predsjednik Franjo Tuđman i monarhija
O temi razgovora:
Hrvatska kroz svoju tisućljetnu povijest, sve do pojave komunizma nikada nije bila republika, već isključivo monarhija (većinom kao kneževina ili kraljevina). Već pri samom začetku obnove hrvatske državnosti 1990., pojedini segmenti i nacrti obnovljene države davali su monarhistička obilježja, bilo kao odraz hrvatske povijesti ili kao novostvoreno monarhističko (ili nalik monarhističkom) obilježje. Predsjednik Franjo Tuđman, osebujnog je karaktera i povijesti, a neke crtice njegovog života vezane su uz osobu Franje Tuđmana kao partizanskog dragovoljca i oficira (časnika), najmlađeg jugoslavenskog generala, predsjednika JSD Partizan, člana Sekretarijata Glavnog odbora SSRNH, direktora Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, profesora na FFZG, te jednog od utemeljitelja HDZ-a i u konačnici prvog Hrvatskog Predjednika. Iako je povijesno bio sklon krajnostima, u želji osobne ideologije pomirenja generacija, 1990. dao je zanimljive obrise monarhističkog ustroja države.
Uvodi praksu korištenja banske zastave, koju možemo vidjeti pri svakom važnijem državnom istupu (zastavnik je bio ''Mile Krajina''), uvodi pojedina povijesna imena, uvodi oblik novostvorene Banske straže, uvodi novostvoreni protokol (nalik onom banskog), prvo sjedište se nalazi u Banskim Dvorima i u Novom Kraljevskom Dvoru u Zagrebu, uvodi grb s novostvorenom krunom, na svoju inicijativu uvodi velik broj plemića u Hrvatski Sabor kao nositelja liste HDZ-a itd. Iako se na prvi pogled čini da ide u korak s monarhizmom, do te mjere da hrvatski kraljević dr. Oton Habsburško-Lotarinški postaje jedina osoba u Hrvatskoj s plemićkim naslovom uvedenim u osobne dokumente (iako pravilnik to ne poznaje), te pedstavnikom Hrvatske u međunarodnim odnosima. Kraj cijele priče o monarhizmu dočekuje veliko razočaranje, većina prvotnih zamisli nestaju u toku od samo nekoliko godina njegove vlasti. Projekt ''Hrvatskih vitezova'' izvrće se i svodi na projekt sive zone i utaje doniranih sredstava iz emigracije. Zamisao povratka imovine i industrije velikaškim obiteljima i plemstvu, svodi se na tzv. izvrćeni mit o 200 obitelji, čiji nositelji bivaju novostvoreni tajkuni, dok vlasništvo postaje jednim od utega korupcije, nepotizma i sukoba interesa u onome što se naziva ''Divlja'' ili ''Tuđmanova privatzacija''. U konačnici i zamisao Banovine Hrvatske koju je često javno spominjao završava predajom 760,000 Hrvata Herceg-bosne (BiH) u novostvorene entitete, te posebice bošnjački dominiranu FBiH. U cijeloj toj povijesti postavlja se pitanje je li Franjo Tuđman uistinu bio natjeran od drugih i trećih stuja da odustane od revitalizacije monarhije ili je ona samo služila kao paravan za različite zakulisne igre?
Nakon razgovora o temi, druženje se nastavilo u slobodnijem tonu i raspravama. Interes članova pokazao je moguće buduće teme za slijedeće Monarhiste u pubu. Druženju osim potpore Hrvatskog kraljevskog vijeća, nazočili su i pojedini članovi HKRV, te mnogi mladi sudionici, posebice studenti različitih područja društvenih i prirodnih znanosti, koji su svojim znanjem i mišljenjem dali svoj doprinos zanimljivoj temi.
Hvala svima koji su se okupili i u ugodnoj atmosferi zagrebačke kavane iz 19. st. raspravljali o temama iz naše povijesti i monarhizma u sadašnjici. Posebno se zahvaljujemo onima koji su pomogli i potkli svojim doprinosom budući rad i održavanje Monarhiste u pubu, koji se planiraju proširiti i u ostale hrvatske gradove. Radujemo se vašem dolasku na slijedeće Monarhiste u pubu!