Povodom obilježavanja kraljeva, 11. siječnja 2019. održano je posebno izdanje popularnog tematskog druženja Monarhisti u pubu pod pokroviteljstvom Hrvatskog kraljevskog vijeća (HKRV). Povod obilježanju starog hrvatskog domoljubnog i rodoljubnog blagdana kraljeva, bio je rođendan NjKV hrvatskog kraljevića Karla Hasbburško-Lotarinškog (Karl von Habsburg).
Kraljevo
Naziv koji dolazi od značenja kraljev dan ili kraljevo dobro. Označava stari hrvatski naziv za obilježavanja nekoliko važnih kraljevskih nadnevaka vezanih uz opće narodno, tj. pučko slavlje. Najpoznatija i jedna od najstarijih u kontinuitetu tradicija, koja potječe iz vremena srednjovjekovlja, jest slavlje kraljeva rođendana. Dan poradi kojeg su organizirane različite svečane kulturne, državne i pučke svečanosti. Takva tradicija u hrvatskom narodu postoji sve do 1918. nakon čega gubi na značaju. Drugo poznato obilježavanje vezano je uz da sv. Stjepana kralja i sajam svetog Stjepana kada su organizirane pučke svečanosti. Taj sajam postoji od vremena kasnog srednjovjekovlja, a jedan od najznačajnijih opisa svakako je onaj proslave svetostjepanskog kraljevskog sajma iz 1826., kao i Krležinoj drami naziva Kraljevo, nastaloj 1915. U svijetu danas gotove sve monarhije, kao i društva s kraljevskom prošlošću obilježavaju ovaj dan, često pod nazivom Kingsday, među kojima valja napomenuti slavlje kraljeva rođendana u Kr. Nizozemskoj, Kr. Danskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Kr. Norveškoj itd. koja poprima velika slavlja, te kao takva doprinose razvoju kulture, društva, te napose turizma i gospodarstva.
Kraljev rođendan
Još od najranijih razdoblja, vrijeme proslave kraljevog rođendana označavalo je uz nastavak simbola suverenosti i slavlje hrvatske povijesti i kulture. U doba narodnih vladara taj dan je označavao različite pučke svečanosti, kraljev istup prema puku, darivanje siromašnih i molitve za dug vijek vladara. Od vremena kraljice majke, Marije Terezije sve do blaženog kralja Karla IV. Ovo slavlje dobiva poseban značaj i moderan i u puku omiljen običaj u kojem se naglašavala nacionalna i domoljubna simbolika. U tom razdoblju svakako moramo navesti dugu vladavinu hrvatskog kralja Franje Josipa I. čiji rođendan je bio oduvijek svečano, nacionalno i domoljubno slavljen u Hrvatskoj
NjKV hrvatski kraljvić Karlo Habsburško-Lotarinški
Punim imenom Karlo Tomas Robert Marija Franciskus Juraj Bahnam Habsburško-Lotarinški (poznatiji kao Karl von Habsburg) hrvatski je prijestolonasljednik, kraljević i čelnik loze Habsburško-Lotarinške. NjKV Karlo, unuk je posljednjeg hrvatskog kralja po Zvonimirovu nasljednom pravu, te jedinog hrvatskog kralja blaženika Katoličke crkve, Karla IV. Sin je vele-odlikovanog hrvatskog zaslužnika, borca za hrvatsku nezavisnost, kraljevića Otona (Otta) Habsburško-Lotarinškog. Rođen je 11. siječnja 1961., pripada najdugovječnijoj hrvatskoj kraljevskoj obitelji, čije je po nasljednom pravu najviši član. Suveren je Reda sv. Jurja loze Habsburško-Lotarinške, predstavnik Paneuropske unije, član Plavog štita (org. za zaštitu ugrožene kulturne i spomeničke baštine), bivši poručnik ratnog zrakoplovsta, zastupnik Europske skupštine (parlamenta), član Družbe Braće Hrvatskog Zmaja itd. Svoju neprekidnu vezu s Hrvatskom obnavlja 1990. prilikom svoje posjete Zagrebu, od kada aktivno sudjeluje u hrvatskom društvu, posebice u zaštiti hrvatske kulturne baštine u vrijeme Srbo-jugoslavenske agresije 1991.-1995. U to vrijeme u Hrvatskoj upoznaje i svoju buduću suprugu, s kojom ima troje djece koja sva međuostalim nose i hrvatska imena; nadvojvoda Ferdinand Zvonimir (r. 1997.), nadvojvotkinje Eleonora Jelena (1994.) i Glorija Marija Bogdana (r. 1999.). Hrvatski je državljanin, međuostalim se smatra Hrvatom i hrvatskim domoljubom, sa stalnom adresom međusotalim i u Hrvatskoj.
Svečano izdanje 5. Monarhista u pubu povodom proslave kraljeva
Glavna tema rasprave (debate) bila je; Monarhija, monarhizam i religija
Uvod u temu razgovora:
Od dolaska Hrvata na ove prostore, te utemeljenja prvih državnih oblika, te razvita kneževina u Kraljevinu Hrvatsku, čiji neprekinuti državni kontinuitet se protezao od 925. do 1918. mijenjalo se pitanja odnosa religije naspram vladara i države. Ponajprije kroz praslavenske zajednice i Slavenski panteon, pa sve do primitka Kršćanstva, organizirana vjera igra veliku ulogu u svakodnevnom životu i utjecaju na državu. Crkva i Država su neraskidive, te Crkvena autonomnost Hrvatske, ujedno označava i njezinu državnu zbog čega se postavljaju različita pitanja oko primasa nad ovim prostorima. Razvitkom humanističkih, te posebice kasnije prosvjetiteljskih ideja dolazi do postepenog odvajanja Crkve od Države, da bi početkom 20.st. uloga vladara bila kao zaštitnika više službenih vjera, te njegov odnos s većinskom i tradicionalnom katoličkom Crkvom, simboličan i iz potreba kontinuiteta i legitimizma, potvrdan čin. Naposljetku postavlja se pitanje koliko je važna krunidba s vjerskim obredom naspram javne prisege pri Saboru, te po primjerima današnjih razvijenih europskih monarhija koliko koja izvlači iz te obje prakse.
Slikovni prilozi temi razgovora:
Proslava kraljeva i održavanje 5. Monarhista u pubu:
Nakon razgovora o temi, druženje se nastavilo u slobodnijem tonu i raspravama. Interes članova pokazao je moguće buduće teme za slijedeće Monarhiste u pubu. Druženju osim potpore Hrvatskog kraljevskog vijeća, nazočili su i pojedini članovi HKRV, te mnogi mladi sudionici, posebice studenti različitih područja društvenih i prirodnih znanosti, koji su svojim znanjem i mišljenjem dali svoj doprinos zanimljivoj temi. Čime se na prigodan način proslavilo kraljevo i rođendan NjKV hrvatskog kraljevića Karla Habsburško-Lotarinškog.
Hvala svima koji su se okupili i u ugodnoj atmosferi zagrebačke kavane iz 19. st. raspravljali o temama iz naše povijesti i monarhizma u sadašnjici. Posebno se zahvaljujemo onima koji su pomogli i potkli svojim doprinosom održavanje ovog posebnog izdanja Monarhista u pubu, povodom proslave kraljeva. Radujemo se vašem dolasku na slijedeće Monarhiste u pubu!