Krajem ožujka, arheolozi su pronašli naizgled znakove krunidbenih regalija hrvatskih kraljeva iz 11.st.. Upravo danas saznajemo da je potvrđen pronalazak dvije omanje zlatne i srebrene krune, kao i ostatak regalije hrvatskog kralja koje uključuju križ, mač i žezlo.
Još od vremena prvih arheoloških istraživanja od 19.st. arheolozi i povjesničari umjetnosti su posvetili svoje čitave karijere u potrazi za legendarnom krunom ranohrvatskih vladara. Do sada se vjerovalo da je najstarija sačuvana kraljevska kruna na hrvatskom prostoru biva ona iz 14.st. koju je hrvatskom narodu podarila kraljica Elizabeta iz hrvatske loze Kotromanića, u ime svog supruga i hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Otkrićem i znanstvenim obrađivanjem oltarne pregrade s prikazom ranohrvatskog vladara, izvorno iz krunidbene crkve sv. Petra i Mojsija u Solinu, kasnije dijelom splitske krstionice sv. Ivana. Mnogi znanstvenici i entuzijasti su pokušali pronaći starohrvatsku krunu na više lokacija, od Zrinskog grada Ozlja, Splitske riznice, pa čak i lokacije samostana vranskih priora. Danas saznajemo da je upravo nedaleko Vrane, na još javnosti nepoznatoj lokaciji, pronađeni ostaci omanje romaničke crkve u kojoj je pronađeno niz uzbudljivih nalaza među kojima i ova kruna.
Ovo veliko otkriće promijenit će tok povijesne znanosti. Slike kraljevskih regalija su nevjerojatne i očekujemo puno više informacija o tradicije krunidbe u vrijeme ranohrvatske Kraljevine. Postavljamo vam slike ovog nevjerojatnog otkrića i prve pretpostavke hrvatskog vladara kojemu su pripadale:
HVALA NA ČITANJU, NASJELI STE NA PRVOTRAVANJSKU ŠALU!
U ovo vrijeme teških odricanja, pomalo šale uvijek dobro dolazi. Prikazana kruna jest hrvatska, samo što se radi o hrvatsko-ugarskom kralju Beli II. Arpadoviću čiji zemni ostatci s ovim nevjerojatnim pogrebnim kraljevskim regalijama otkriveni su u 19.st. Hrvatski kralj Bela II. okrunjen je za hrvatskog i ugarskog kralja 1173. godine, poznat je po povećavanju hrvatskih prava i jačanju institucije hrvatskog hercega (vojvode), naslova koji nose svi prijestolonasljednici hrvatskog i ugarskog prijestolja. Kruna je rađena u klasičnom stilu romanike i daje nam uvid i izvor u rekonstrukcije romaničkog prikaza krune hrvatskog vladara, jer potvrđuje stilsku sličnost, kao i usporedbu s ostalim krunama 11. i 12.st.
Iako je sačuvano mnogo kruna iz hrvatske prošlosti, od kojih je najpoznatija Sveta kruna koja se čuva u mađarskom saboru u Budimpešti, najstarija sačuvana kraljevska kruna biva iz 14.st., predana hrvatskom narodu i gradu Zadru od strane samog hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca. Inače Anžuvinci su hrvatska vladarska loza, koju dovode na hrvatsko, a kasnije i ugarsko, te poljsko prijestolje upravo Hrvati.
(Hrvatska anžuvinska kruna iz 14.st., najstarija sačuvana kruna na hrvatskom tlu)
Stoga želimo vam zabavan i ugodan prvi travanj 2020., te mnogo dobrih šala i pošalica