Na jučerašnjim 12. Monarhistima u pubu, povodom godišnjice osnutke Stranke prava, uzvanici su imali priliku usporediti i ocijeniti načela i programe vodećih pravaških stranki s učenjem dr. Ante Starčevića
Povodom obljetnice osnutka Stranke prava, koja je osnovana 26. lipnja 1861. tema jučerašnjih 12. Monarhista u pubu je bila "Pravaštvo i monarhizam; začetci i razvoj pravaške ideologije". Tom prilikom okupilo se desetak uzvanika koji su nakon dvije glavne teme otvoreno razgovarali o ideologiji pravaštva, njezinim začetcima, programsko-ideološkim odrednicama, te njenim današnjim sljednicama. U prvoj glavnoj temi pročitan je sam ideološki program dr. Ante Starčevića, koji je uključivao njegovu viziju i ideološki pogled na državu, narod, vlast, društvo, gospodarstvo, diplomaciju itd. Nakon čega je uslijedila debata oko samih pravaških načela, te njezina razvoja kroz tri dominantne struje konzervativno-monarhističku (frankovačku), liberalno-monarhističku (milinovsku) i republikansko-jugoslavensku, kao i njezinih sestrinskih struji u drugim zemljama (napose štadlerovce i pilarovce). Kasniji razvitak i podjela pravaških struja između republikanskih (Pavelić-Prebeg) i monarhističko-konzervativnih (Hrvatski komitet). Posljednji dio rasprave vezan uz prvi dio teme je bio o obnovi pravaškog djelovanja za vrijeme višestranačja u Hrvatskoj 1990. i njezin nastavak do 2000tih. Druga glavna tema odnosila se na čitanje programa četiri vodeće pravaške stranke HSP, HČSP, HSP 1861 i A-HSP gdje su uzvanici direktno mogli usporediti načela i programe tih stranaka sa Starčevićevim učenjem i općenito pravaškom ideologijom. Tom prilikom su uzvanici mogli ocijeniti svaku od navedenih vodećih pravaških stranki i dati im ocjenu od 0-10 koliko su programi i načela tih stranaka vjerni Starčevićevu nauku.
Zbog ponovnog povećanja broja zaraženih korona virusom u Hrvatskoj, ovom prilikom je bio ograničen proj uzvanika, te je držan obavezni razmak između stolaca u otvorenom prostoru.
O samoj temi: Pravaštvo je ideologija temeljena na učenju dr. Ante Starčevića koja uzima hrvatsko državno-krunsko pravo kao ideološki temelj i izvorište politike od 19.st. do danas. Iako se sama pravaška ideologija već na početku dijelila po programskim i ideološkim različitostima što je dovelo do grananja same ideološko-političke strukture, ponajprije na dva bloka prvi monarhistički i drugi republikansko-jugoslavenski. Prvi se dijelio od samog Starčevićeva liberalnog pogleda kojeg kasnije nastavlja Mile Starčević (milinovci) u onaj konzervativniji kojeg prati frankovačka struja (Josip Frank i Aleksandar Horvat), te katoličko-konzervativnom kojeg prate štadlerovci (HKU). Ti glavni pogledi na pravaštvo imali su i svoje sestrinske stranke po drugim zemljama kao što je Bosna-Hercegovina, Dalmacija i Istra kroz Hrvatsku katoličku zajednicu (nadbiskup Stadler), Hrvatsku narodnu zajednicu (Ivo Pilar) itd. Republikanizam biva od samih početaka također prisutan u manjem omjeru među pravaškim zastupnicima, ponajprije jugoslavenske orijentacije. Da bi kompletnim raspadom tzv pravovjernog ili frankovačkog pravaštva 1918. republikanska struja doživjela svoj vrhunac tijekom događaja vezanih uz stvaranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba i ulazak u Jugoslaviju. Već u toj novoj državnoj zajednici stvara se kontradiktoran republikanski program iza kojeg stoje Ante Pavelić i Vladimir Prebeg (1919.) koji će odbaciti jugoslavenski pogled i stvoriti temelje republikanstvu u pravaškom učenju. Sukobi ta dva pogleda između pravovjernog (posebice prisutnog u Hrvatskom komitetu) i republikanskog pravaštva pratit će pravaštvo sve do njezina politička nestanka pred početak i tijekom Drugog svjetskog rata, kada će ideologija ustaštva stvorena od Ante Pavelića dokinuti, zabraniti i protjerati pravašku ideju i stranke. Iako postoje indicije o obnovi pravaške misli kroz političko djelovanje u emigraciji, njezinu jasnu političku povijest možemo pratiti od začetka višestranačja u tadašnjoj SRH, tj. RH kada se osniva Hrvatska stranka prava pod vodstvom Dobroslava Parage. Već pri samom početku, u prvih nekoliko godina došlo je do ponovnog razjedinjenja pravaških stranaka, posebice nakon što je HSP preuzeo Anto Đapić. Pa tako se osnivaju Hrvatska čista stranka prava (Ivan Gabelica), Hrvatska stranka prava 1861 (Dobroslav Paraga) itd. Dok kasnijih godina čak i znatno više pa tako nastaju A-HSP (Dražen Keleminec), HSP AS (Ruža Tomašić) itd. Među zanimljivim pojavama nastaje i Domovinska građanska stranka (Drago Mintas) koja biva prva obnovljena pravaška stranka s monarhističkim programom. Iako danas pravaške stranke broje najveći broj stranka temeljenih na istoj ideologiji koje se pozivaju na izvorni nauk dr. Ante Starčevića i pravaških otaca kao što su dr. Josip Frank, dr. Aleksandar Horvat, dr. Fran Milobar itd. upitno je koliko su joj dosljedne. U ovim 12. Monarhistima u pubu upravo se dotičemo teme povijesti pravaštva i njegova ideološkog temelja i odrednica. Također se dotičemo i sadašnjice gdje ćemo proći kroz suvremene pravaške stranke, te usporedbom s ideološkim temeljima pravaških otaca pokušati polemizirati o njihovu ideološkom temelju i čijeg učenja bivaju sljednice.
Nakon prve glavne teme koja je u svom uvodnom izlaganju imala prikazane točke i ideološke smjernice pravaške, tj. starčevićanske ideologije koju je zacrtao sam dr. Ante Starčević. Kao i rasprave o samoj ideologiji i povijesti pravaštva. Održana je druga glavn tema gdje su uzeta načela i programi četiri vodeće pravaške stranke; Hrvatske stranke prava, Hrvatske čiste stranke prava, Hrvatske stranke prava 1861 i Autohtone - Hrvatske stranke prava i uspoređena s ideologijom i naukom dr. Ante Starčevića. Tom prigodom uzvanici su imali priliku ocijeniti pravovjernost navedenih prvaških stranaka, te time dali ocjenu koliko su one dosljedne učenju dr. Ante Starčevića.
Ocjena pravovjernosti pravaških stranaka: Ovo su rezultati i kraći komentar istih (10 osoba je dalo ocjenu od 0 - 10), poredani od najviše do najniže ocijenjene. Pored imena ocijenjene stranke nalazi se poveznica s koje su preuzeta načela ili program, poradi usporedbe s onim dr. Ante Starčevića.
1. Hrvatska stranka prava Obnovljena 1990. pod vodstvom Dobroslava Parage, nazivaju se sljednicima izvorne Stranke prava i Starčevića. Trenutni predsjednik stranke je Karlo Starčević. Nove programske točke određene su 2018. izv: Na Konvenciji u Zagrebu Hrvatska stranka prava predstavila Programske smjernice! (hsp.hr), pristupljeno 25.06.2020.
Ocjena 3,1/10 Iako najviše ocijenjena pravaška stranka, njezin program nije u skladu s učenjima, naukom i programom dr. Ante Starčevića stoga nema niti prolaznu ocjenu prema pravaškoj ideologiji.
2. Hrvatska čista stranka prava Obnovljena je 12. prosinca 1992. pod vodstvom Ivana Gabelice, nazivaju se sljednicima Starčevića i Čiste stranke prava (frankovačke struje). Trenutno stranku vodi Davor Trbuha. Program dostupan na njihovim službenim stranicama (izv: hcsp.hr/program/), pristupljeno 25.06.2020.
Ocjena 2,5/10 Ocjena je vrlo niska, te svojim programom niti su bliski nauku dr. Ante Starčevića, a kamoli onom dr. Josipa Franka i dr. Aleksandra Horvata koji su činili vodstvo izvorne Čiste stranke prava. Stoga nemaju niti prolaznu ocjenu prema pravaškoj ideologiji.
3. Autohtona - Hrvatska stranka prava Osnovana 2005., današnji naziv nosi od 2007. pod vodstvom Dražena Kelemineca koji je i danas na čelu stranke. Program stranke dostupan je na službenim stranicama (izv: hrvatskipravasi.hr/), pristupljeno 25.06.2020.
Ocjena 2,1/10 Ocjena je izrazito niska, te svojim programom niti su bliski nauku dr. Ante Starčevića, a kamoli onoj Stranke prava. Stoga nemaju niti prolaznu ocjenu prema pravaškoj ideologiji.
3. Hrvatska stranka prava 1861 Osnovana 1995. pod vodstvom Dobroslava Parage, koji je i danas na čelu stranke. Načela stranke dostupna su na službenoj stranici pod nazivom; TEMELJNA NAČELA HRVATSKE STRANKE PRAVA-1861 (hsp1861.hr/1temeljna.htm), pristupljeno 25.06.2020.
Ocjena 1/10 Najniža ocjena od svih vodećih stranaka. Iznenađujuće i razočaravajuće, s obzirom na to da je stranka pod vodstvom negdašnjeg prvog predsjednika HSP-a. Kada se usporede temeljena načela HSP 1861 s naukom dr. Ante Starčevića u pogledima kao što su država, vlada, vlast, narod, gospodarstvo, diplomacija, društvo itd. Dolazimo do najvećeg odstupanja od nauke i ideologije dr. Ante Starčevića zbog čega su uzvanici dali i najnižu ocjenu pravovjernosti ove pravaške stranke.
Ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su prisustvovali, te sudjelovali u ovom popularnom debatno-salonskom klubu. Svakako pozivamo sve na sljedeće druženje s novim zanimljivim temama
