Jučer 10. srpnja 2020. održani su 13. Monarhisti u pubu, s temom; Parlamentarizam i apsolutizam; povijesni i filozofski pregled. Monarhisti u pubu, klub Hrvatskog kraljevskog vijeća, otvoreni je projekt salonskog debatskog razgovora u kojem mogu sudjelovati svi, bez obzira na članstvo u HKRV. Format se sastoji od kraćeg izlaganja o temi, nakon kojeg se svatko može javiti za kraće izlaganje od 3 minute, na što mu mogu odgovarati drugi sudionici replikom u trajanju od 1 minute. Voditelji mogu ukoliko se radi o zanimljivijem diskursu rasprave, dozvoliti nekome prvenstvo replike, kako bi se rasprava nastavila. Nakon same debate slijedi slobodni dio, gdje su svi pozvani na opušteno druženje. Temu za ove 13. Monarhiste u pubu izabrali su deset dana ranije sami članovi od nekoliko ponuđenih. Unutar glavnih tematskih jedinica raspravljalo se o apsolutizmu kroz povijest i danas, te parlamentarizmu i njegovom razvoju iz postfeudalnog razdoblja sve do nastanka demokratskog parlamentarizma.
O samoj temi: Apsolutizam (lat. absolutus: neograničen) u Europi predstavlja oblik vlasti temeljen na božanskom pravu vladara, koje crpi svoje uporište u kršćanstvu gdje se smatra da je kralj Kristov pomazanik. Iz toga proizlazi težnja za jačanjem legitimiteta kroz kršćanske krunidbe, posebice katoličke u kojima vladar biva pomazan i okrunjen, te stoga ima isključivu odgovornost za svoju vlast prema Bogu. Od ove premise uzimaju se dvije teorije da je njegova vlast potvrđena, te stoga i u činu pogreške dobra i druga koja uzima izvorište njegovo na pravu donošenja zakona i biranja ministra. Prvi oblici apsolutizma imat će potpunu uključenost vladara u svaku sponu vlasti, gdje prema teoriji između njega i naroda ne postoji nikakav posrednik. Druga se razvija u prosvijećeni apsolutizam nadahnuti zamisli vladara filozofa, koji vlada putem svojih ministara. Jedna od središnjih osoba apsolutističke vlasti je svakako francuski kralj Luji XIV zvan i "kralj sunca", dok na našim prostorima u iako omanjoj mjeri jer su donekle imali parlamentarna svojstva to su vladari kraljica Marija Terezija i kralj Josip II. Pojedini aspekti i kratko razdoblje unutar vladavine kralja Franje Josipa I. okarakterizirano je kao neoapsolutizam. Današnje države koje gaje ovakav sustav vlasti su Sveta Stolica i Vatikan, te Saudijska Arabija, Oman ird. Sa strane filozofije jedni od većih zagovornika apsolutizma i neoapsolutizma su Thomas Hobbes, Charles Maurras, vikont Louis de Bonald, comte Joseph de Maistre i mnogi drugi. Stoga započinjemo raspravu s par pitanja, kakav je odnos bio u povijesti? Koji su odnosi između apsolutizma i neoapsolutizma? Je li božansko pravo jedino i osnovno pravo, prema kojem vladar treba graditi svoju vlast? Treba li narod biti besprigovorno podčinjen vlasti vladara? Primjeri apsolutnih monarhija danas?
Parlamentarizam
Kontrastno vlasti apsolutizma stoji razvoj parlamentarizma ili kod nas saborovanja, često nazivan i konstitucionalizmom ako je određen ustavom. Začetke takvog oblika vladavine možemo pratiti u feudalizmu i općenito kod nas začetku Hrvatskog Kraljevstva, gdje sabor sačinjen od dva staleža (plemstva i svećenstva) donosi važne odluke i sastaje se u trenutcima velikih prekretnica. Te odluke ako postoji vladar bi bile potvrđene od njega i donesene kao zakon, a bez njega bi se odnosile na izbor nove vladarske loze ili potvrde kraljevih zakona i naputaka. U svijetu parlamentarizam iako u pojedinim oblicima je prisutan od srednjovjekovlja razvija se tek u Novom vijeku kada se kao zasebni legislativni čimbenik u vlasti uvodi sabor. Ovisno o vrsti vlasti monarhije mogu biti prevladavajuće ili potpuno parlamentarne, poluparlamentarne, ustavno-parlamentarne ili povremeno parlamentarne. Hrvatska kroz svoju povijest biva većinom parlamentarna kraljevina, koja do 1848. je bila staleška podijeljena u plemićki, svećenički, cehovski i vladajući (predstavnike vlade) stalež od kojih su zastupnici bili postavljeni, tj. imenovani (virilisti). Od 1848. hrvatski staleški sabor uključio je i izabrane zastupnike koji su birani po zemaljskoj osnovi (općine i županije), a pravo izbora padao je na sve punoljetne muške zemljoposjednike, čije pravo izbora se proširilo tijekom godina na punoljetne osobe. Uz njih postojali su i virilisti, tj. postavljeni ili imenovani zastupnici koji su predstavljali staleže plemstva, vjerskih zajednica (katoličke, pravoslavne, protestantske i od 1916. muslimanske), vlasti (predstavnici bana, vlade i županija) i cehova čime je staleški parlamentarizam do 1918. objedinjavao predstavništvo cjelokupnog naroda, za razliku od današnjeg demokratskog parlamentarizma koji predstavlja isključivo na zemaljskog tj. regionalnoj osnovi. Trojedna Kraljevina Hrvatska tako biva od 1848. do 1918. parlamentarna ustavna monarhija, u kojoj vladar je nosio trostruki legitimitet dan od Boga, od državnog-krunskog prava i od naroda (sabor). Većina današnjih monarhija bivaju parlamentarne ili ustavno parlamentarne a uključuju Ujedinjeno Kraljevstvo i srodne zemlje Kanadu, Australiju, Novi Zeland itd, Kraljevinu Španjolsku, Kr. Dansku, Kr. Norvešku, Kr. Švedsku, Kr. Belgiju, Japansku carevinu itd. Njihov odnos biva od krajnje demokratičnih u kojoj vladar biva sveden na simbol, sve do funkcionalnih u kojoj vladarske moći služe za provođenje neutralnosti i trodiobe vlasti i dugoročnu politiku, te zaštitu zakona i zakonitosti. U sferi filozofije ovakav vid vladavine ima najveću potporu, a elemente možemo pratiti još od sv. Tome Akvinskog sve do sv. Tome Morusa, Hegela, čak i kod nas Starčevića, Franka, Horvata, Mažuranića i u konačnici dr. Otona Habsburško-Lotarinškog. Koji je vaš stav o parlamentarizmu, njegove opće odrednice? Koliko treba biti ograničena vlast vladara, a koliko one sabora? Je li sabor bitan dio vlasti? Koje je vaše mišljenje o parlamentarnim monarhijama od 19.st do današnjice? Kakva vrsta sabora treba postojati demokratski ili staleški?
Ovom prilikom zahvaljujemo se svima koji su prisustvovali, te sudjelovali u ovom popularnom debatno-salonskom klubu. Svakako pozivamo sve na sljedeće druženje s novim zanimljivim temama
Ukoliko imate pitanje vezano uz salonsko-debatni klub ili vas zanima učlanjenje u Hrvatsko kraljevsko vijeće, slobodno nas kontaktirajte na: stol.tajnistvo.hkrv@gmail.com