Današnjim danom obilježavamo svetkovinu Majke Božje Bistričke kraljice Hrvata koja se obilježava u jednom od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta, Mariji Bistrici. Ovo svetište biva jedno od stoljećima najposjećenijih marijanskih svetišta Sjeverne i Središnje Hrvatske. Iako je sam kip stariji (15.st.), te prema predaji biva zakopan i sklonjen od osmanlijske opasnosti. Tek 1684. godine u srpnju počinju sama hodočašća u svetište, 1715. godine sabor Trojedne Kraljevine Hrvatske podiže veliki zavjetni oltar čime ovo postaje kraljevsko (nacionalno) svetište. Današnji izgled svetište dobiva arhitektonskim zahvatima druge polovice 19. u historicističkom duhu sjeverne neorenesanse, čije nacrte će tvoriti arhitekti Friedrich pl. Schmidt i Herman Bollé. Svetište dobiva od svetog oce pape Pija XI. 1923. naslov "manje bazilike", dok brigu o svetištu posebice će voditi zagrebački nadbiskupi Juraj Posilović, Antun Bauer i bl. Alojzije Stepinac, u novije vrijeme valja istaknuti brigu nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Ovo kraljevsko-nacionalno svetište posjetio je i sveti papa Ivan Pavao II. kada je nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac proglašen blaženim 1998. godine. Kip je okrunjen s dvije vrste zlatnih i dragim kamenjem popunjenih kruna, prva je barokna kruna., dok drugu nalik starohrvatskoj kruni je postavio 1935. nadbiskup Antun Bauer na 250 godišnjicu pronalaska kipa, kada je Bogorodicu Mariju, Majku Božju Bistričku, titulirao i Kraljicom Hrvata.
Comments