Povodom 125 godišnjice smrti dr. Ante Starčevića, oca i tvorca pravaške ideologije, udruga Hrvatsko Kraljevsko vijeće organizirat će niz događaja i predavanja kako bi svečano obilježila sjećanje na ovog velikana hrvatske povijesti i borca za krunsko-državna prava
*27. veljače 2021. godine (subota) organizirat će se predavanje i skup o povijesti i filozofiji ideologije Ante Starčevića, te pravaških stranka. Kroz pregled razvoja pravaške misli, kao i života Ante Starčevića sudionici će se moći pobliže upoznati sa širokom tematikom vezanom uz krunsko-državno pravo, pravašku ideologiju od liberalizma do konzervativizma
*28. veljače 2021. godine (nedjelja) na samu 125 godišnjicu smrti, članovi Hrvatskog kraljevskog vijeća položit će vijence i zapaliti svijeće na grom Ante Starčevića na šestinskom groblju u Zagrebu
Dr. Ante Starčević
23. svibnja 1823. - 28. veljače 1896. bio je hrvatski političar ličkog porijekla, koji svoju političku karijeru započinje unutar sfere ilirizma. Razočaran propašću ilirske ideje o sjedinjenju južnoslavenskih zemalja pod hrvatskim krunskim ili ilirskim krunskim pravom, okrenuo se zamisli isključivog hrvatsko nacionalnog korpusa i državno-krunskog prava kao jedinog nositelja i temelja hrvatske državnosti i pravnog okvira. Time pristupa zajedno s Eugenom Kvaternikom kao idejni tvoritelji nove Stranke prava, koju osnivaju 26. lipnja 1861. Iako u našem društvu postoji mit da se radi o najstarijoj hrvatskoj političkoj stranci, valja odmah kazati da to nije bila prva politička stranka niti najstarija, no svakako spada u jednu od starijih i najdugovječnijih stranaka. Sama Stranka prava koja se već raspala tijekom života Ante Starčevića temeljila se na nekoliko ideoloških točaka i programa koji po svom sastavu su inspirirani tadašnjim liberalnim i nacionalističkim pogledima u Europi. U svojim djelima tako je Starčević u njima odredio ideologiju i program u svakom državnom, političkom, društvenom, gospodarskom pa čak i osobnom pogledu.
Kasnije raspadom stranke pridružuje se Čistoj stranci prava Josipa Franka, te kasnije Aleksandra Horvata koja biva temeljena na osnovnim odrednicama krunskog-državnog prava, no uz njega okrenuta je ka konzervativnom i u pojedinim segmentima katoličko-konzervativnom ideološkom pogledu koji će s vremenom upravo zbog kasnijeg Starčevićevog okretanja u tom smjeru i potpori biti prozvan pravovjernim pravaštvom. Tijekom svog života sam Starčević je bio beskompromisni zagovornik i branitelj hrvatskog krunsko-državnog prava, kao i prava hrvatskog naroda. Iako se razišao sa svojim stranačkim kolegom koji je stupao putem revolucije razočaran hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. Starčević je smatrao da svoju borbu gradi na vladavini prava, a revoluciju je odbacio kao nepravaškim sredstvom. Ta njegova borba pravnim putem još za života dat će mu nadimak "Ocem Domovine" iako to svakako nije naslov kao onaj vladara koji biva istinskim ocem Hrvatske domovine, ta čast mu jedata od mladih pravaša kao osoba koja se uvijek besprijekorno, bespredmetno i beskompromisno borila za Hrvatsko Kraljevstvo. Dr. Ante Starčević preminuo je 28. veljače 1896. godine, prema želji pokopan je na "seljačkom groblju" u Šestinama kako bi pokazao svoju skromnost. Velebni spomenik podignut na njegovu grobu izradio je znameniti hrvatski kipar Ivan Rendić
Pravaštvo
Ideologija temeljena na učenju dr. Ante Starčevića koja uzima hrvatsko državno-krunsko pravo kao ideološki temelj i izvorište politike od 19.st. do danas. Iako se sama pravaška ideologija već na početku dijelila po programskim i ideološkim različitostima što je dovelo do grananja same ideološko-političke strukture ponajprije na dva bloka prvi monarhistički i drugi republikansko-jugoslavenski. Prvi se dijelio od samog Starčevićeva liberalnog pogleda kojeg kasnije nastavlja Mile Starčević (milinovci) u onaj konzervativniji kojeg prati frankovačka struja (Josip Frank i Aleksandar Horvat), te katoličko-konzervativnom kojeg prate štadlerovci (HKU). Ti glavni pogledi na pravaštvo imali su i svoje sestrinske stranke po drugim zemljama kao što je Bosna-Hercegovina, Dalmacija i Istra kroz Hrvatsku katoličku zajednicu (nadbiskup Stadler), Hrvatsku narodnu zajednicu (Ivo Pilar) itd.
Republikanizam biva od samih početaka također prisutan u manjem omjeru među pravaškim zastupnicima, ponajprije jugoslavenske orijentacije. Da bi kompletnim raspadom tzv pravovjernog ili frankovačkog pravaštva 1918. republikanska struja doživjela svoj vrhunac tijekom događaja vezanih uz stvaranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba, te ulazak u Jugoslaviju. Već u toj novoj državnoj zajednici stvara se kontradiktoran republikanski program iza kojeg stoje Ante Pavelić i Vladimir Prebeg (1919.) koji će odbaciti jugoslavenski pogled i stvoriti temelje republikanstvu u pravaškom učenju. Sukobi ta dva pogleda između pravovjernog (posebice prisutnog u Hrvatskom komitetu) i republikanskog pravaštva pratit će pravaštvo sve do njezina politička nestanka pred početak i tijekom Drugog svjetskog rata, kada će ideologija ustaštva stvorena od Ante Pavelića dokinuti, zabraniti i protjerati pravašku ideju i stranke. Iako postoje indicije o obnovi pravaške misli kroz političko djelovanje u emigraciji, njezinu jasnu političku povijest možemo pratiti od začetka višestranačja u tadašnjoj SRH, tj. RH kada se osniva Hrvatska stranka prava pod vodstvom Dobroslava Paraga. Već pri samom početku, u prvih nekoliko godina došlo je do ponovnog razjedinjenja pravaških stranaka, posebice nakon što je HSP preuzeo Anto Đapić. Pa tako se osnivaju Hrvatska čista stranka prava (Ivan Gabelica), Hrvatska stranka prava 1861. (Dobroslav Paraga) itd. Dok kasnijih godina čak i znatno više pa tako nastaju A-HSP (Dražen Keleminec), HSP AS (Ruža Tomašić) itd. Među zanimljivim pojavama nastaje i Domovinska građanska stranka (Drago Mintas) koja biva prva obnovljena pravaška stranka s monarhističkim programom. Iako danas pravaške stranke broje najveći broj stranka temeljenih na istoj ideologiji koje se pozivaju na izvorni nauk dr. Ante Starčevića i pravaških otaca kao što su dr. Josip Frank, dr. Aleksandar Horvat, dr. Fran Milobar itd. upitno je koliko su joj dosljedne.
Prijave za predavanja
Svi zainteresirani mogu se zabilježiti na našu službenu e-adresu povodom prijave za predavanja, koja će s obzirom na epidemiološke mjere biti sukladno održana naputcima Stožera civilne zaštite:
HKRV 2021
Ukoliko želite podržati rad Hrvatskog kraljevskog vijeća, donacije možete uplatiti na:
Ime primatelja: Hrvatsko kraljevsko vijeće
IBAN: HR81 2340 0091 1110 8158 5
SWIFT: PBZGHR2X
Banka: Privredna banka Zagreb
Opis: Donacija
Comments