Mladi diljem zemlje obilježili nadnevke rođenja hrvatskih apostolskih kraljeva blaženog Karla IV. (17.08.1887.) i Franje Josipa I. (18.08.1830.), jednih od najznačajnijih hrvatskih vladara koji su obilježili 19. i 20. stoljeće hrvatske povijesti i državnosti. 17. i 18. kolovoz čine nadnevke duboko ukorijenjene u hrvatskom državotvornom identitetu, čitave generacije su slavile te dane kao prastari i prvi hrvatski državni praznik Kraljevo (kraljev dan) kada se obilježavao rođendan vladara koji po milosti Božjoj biva apostolsko veličanstvo hrvatskih zemalja kao kralj Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Bosne (Rame), Ilirije itd; vojvoda Štajerske, Koruške, Kranjske itd; vojvoda Dubrovnika i Zadra; pokrajinski grof Istre; gospodar Trsta, Kotora i Slovenske pokrajinske grofovije itd. U širem narodu ovi dani su zapamćeni po velikim narodnim slavljima, dani kada se trkala sinjska alka, uistinu dan kada je svaki hrvatski stalež i čitav narod obilježavao simbol svoje stoljetne krune i državnosti. Upravo su zbog toga mladi diljem zemlje mahom članovi i podupiratelji Hrvatskog kraljevskog vijeća obilježili ove važne dane šaljući nam slike iz svojih gradova. Slike šaljemo u daljnjem tekstu:
Iz slavne i najdugovječnije hrvatske prijestolnice, slobodnog kraljevskog grada Zagreba, upravo na mjestu zgrade Hrvatskog narodnog kazališta koju je otvorio kralj Franjo Josip I. 1895. godine.
Iz nekoć najveće ratne luke K. u. K. monarhije, znamenitog pomorskog i lučnog grada Pule, slike mornaričke crkve i groblja
Iz negdašnje hrvatske prijestolnice i najbaroknijeg grada Varaždina
S Korčule kraj spomenika palima u Velikom ratu 1914. - 1918.
S otoka Hvara iz mjesta Jelse, nekoć slavne pomorske općine znamenitog kapetana Nike viteza Dubokovića
Iz Slavonije slike nam dolaze iz starih Vinkovaca, mjesta poznatog bana kavalira baruna Josipa Šokčevića
Iz drugog najvećeg hrvatskog grada, Splita, stižu slike vladarskog grba na zvoniku splitske katedrale i pročelja nedavno obnovljenog Hrvatskog doma
Iz Istre nam dolaze pozdravi iz perjanice hrvatskog turizma, stare dame Opatije kao i malog mjesta Buzeta
I u konačnici s juga Hrvatske, poslane su nam slike iz hrvatske Atene, slavnog i drevnog Dubrovnika
O kralju Franji Josip I.
18. kolovoza 1830. rođen je kralj Franjo Josip I., najdugovječniji hrvatski vladar, jedan od najomiljenijih hrvatskih vladara u povijesti i prvi hrvatski vladar pod čijom krunom su se nalazile sve hrvatske povijesne zemlje.
Rođen i odgojen u strogom duhu tzv. španjolskog dvora, već od mladosti je imao rigorozan dnevni režim učenja i vježbanja. U dječačkim danima učio je uz njemački, francuski, talijanski, mađarski, češki te slavenski. Da bi kasnije naučio govoriti i druge jezike među kojima i hrvatski, a vojnu obuku započeo je s 13 godina. Nakon revolucionarnih događaja 1848. godine i abdikacije kralja Ferdinanda V. ustoličen je za cara Austrije, apostolskog kralja Ugarske, kralja Hrvatske, Češke itd. usred liberalnih revolucija i rata s Ugarskom. U to vrijeme posebice se vezao s hrvatskim banom Josipom grofom Jelačićem Bužimskim i čak potaknuo vjenčanje znamenitog hrvatskog bana. Po razbijanju liberalnih revolucija uvodi se nova konzervativna vlast pod palicom ministra Bacha, kasnijom reformama dolazi do donošenja novog ustava koji je dao poveća prava i autonomiju narodima.
Svoju dugu vladavinu temeljio je na spoju drevnog Božanskog prava vlasti i suvremenog nacionalnog prava parlamentarizma. U njegovo vrijeme sjedinjena je Hrvatska-Slavonija i Dalmacija, te Rijeka i Međimurje pod banom Jelačićem. Iako su kasnije Dalmacija i Međimurje svojom voljom otišle ka autonomiji i nezavisnosti od matice Hrvatske kralj je ustrajao na hrvatskom državnom pravu te zadržao naslovno jedinstvo Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Nesklon modernizmu i liberalizmu teško je popustio pred ugarskim pritiscima i potpisao 1867. Austro-Ugarsku nagodbu, Hrvati su tada odlučili umjesto s Bečom svoje državno uređenje riješiti s Ugarima, te je 1868. kralj potpisao Hrvatsko-Ugarsku nagodbu. 1887. godine oslobođena je Bosna i Hercegovina te započet njezin razvoj. Kako car i kralj je bio izrazito velike starosti daljnju reformu Monarhije prepustio je nasljednicima.
Smatrao je da je on zaštitnik svih svojih podanika, te je zapamćen po izreci:
''Uloga mene kao vladara starog kova, jest da štitim svoje narode od njihovih političara''
Više o životu najdugovječnije hrvatskog kralja:
O blaženom kralju Karlu IV.
17. kolovoza 1887. rodio se NjCKV hrvatski kralj Karlo IV., posljednji hrvatski vladar po Zvonimirovu nasljednom pravu i jedini hrvatski kralj blaženik Katoličke crkve.
Po starom stoljetnom hrvatskom običaju kraljev rođendan, poznatiji kao kraljevo, nije predstavljao samo obično slavlje, već je bio izraz hrvatske tisućljetne državnosti i njena kontinuiteta. Taj dan popraćen je različitim pučkim i narodnim slavljima, državnim i kulturnim priredbama, pa čak se i slavna Sinjska alka trkala upravo u čast Vele Gospe i vladareva rođendana. NjKV blaženi hrvatski kralj Karlo IV. Habsburško-Lotarinški rodio se kao sin nadvojvode Otona Franje Habsburško-Lotarinškog i kraljevne Marije Josipe Saksonske. Svoju povezanost s Hrvatskom njeguje od najranije dobi, ljeta provodi u Opatiji i Istri gdje igrajući se i družeći s djecom hrvatskih ribara i težaka, uči prve hrvatske riječi i sklapa prva prijateljstva koja će održavati do kraja života. Iako nije bio određen za prijestolje, nemilim događajima koji uključuju smrt kraljevića Rudolfa i ubojstvo prijestolonasljednika Franje Ferdinanda doveli su ga na položaj prijestolonasljednika. Oženio se za NjCKV kraljicu Zitu od Burbon-Parme s kojom je za života imao osmero djece, od kojih najstariji sin biva veliki hrvatski domoljub i borac za hrvatsku nezavisnost, kraljević Oton (poznatiji kao Otto von Habsburg). Smrću dugogodišnjeg hrvatskog vladara NjCK Franje Josipa I. dolazi na tisućljetno hrvatsko prijestolje, kao car Austrije, apostolski kralj Ugarske, kralj Hrvatske, kralj Češke itd. Kao vladar zalagao se za mir, posebice posvetivši pažnju svojim vojnicima, brizi za siročad, udovice i ratne invalide. Svoju dvor zamijenio je onim prve bojišnice i postao uzoritim vladarom. Već pri samoj hrvatsko-ugarskoj krunidbi izdaje hrvatsku krunidbenu zavjernicu. Tijekom svoje vladavine svaki put je podržao i samoinicijativno se zalagao za ujedinjenje hrvatskih zemalja, njegovo nasljeđe je i prvo ministarstvo socijalne skrbi u Europi. U listopadu 1918. proglašava sjedinjenje Hrvatske-Slavonije (s Istrom i Rijekom), Dalmacije i Bosne-Hercegovine u jedinstveno Hrvatsko Kraljevstvo čime su po prvi puta u hrvatskoj povijesti sjedinjuju sve hrvatske zemlje u jednu hrvatsku državnu cjelinu. Iako će ovo stanje de facto trajati nekoliko dana, a de jure nekoliko mjeseci, to biva kruna njegove politike prema Hrvatskom narodu. Više o životu jedinog hrvatskog kralja blaženika:
Zahvaljujemo svima na slanim materijalima povodom nadnevaka rođendana hrvatskih kraljeva Franje Josipa I. i blaženog Karla IV.
HKRV 2021.
Ukoliko želite podržati rad Hrvatskog kraljevskog vijeća, donacije možete uplatiti na:
Ime primatelja: Hrvatsko kraljevsko vijeće
IBAN: HR81 2340 0091 1110 8158 5
SWIFT: PBZGHR2X
Banka: Privredna banka Zagreb
Opis: Donacija
Comments