Vodstvo Hrvatskog kraljevskog vijeća, povodom obilježavanja Dana Kraljevine, Krunidbenog dana i Dana nezavisnosti 8. listopada 2020., kada ujedno i obilježavamo dan udruge organiziralo je posjet izložbi Ars et Virtus za članove i pobornike HKRV.
Tom prilikom organiziran je posjet u dvije grupe galeriji Klovićevi dvori, od kojih je prva na sam Dan Kraljevine, Krunidbeni dan i Dan nezavisnosti pod stručnim vodstvom predvođenim Antom Brešićem pl. Mikulićem, doktorandom hum. znanosti i članom HKRV. Izložba Ars et Virtus Hrvatska - Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine, tematski se odnosi na kulturno nasljeđe personalne i krunske unije između Hrvatske i Ugarske koja uz prekide je trajala od 1102. do 1918., te predstavlja najdugotrajniji savez dviju država u Europi.
Snimka ulomka s izložbe:
Današnjim Danom Kraljevine, Krunidbenim danom i Danom nezavisnosti obilježavamo ove događaje:
976. Smrt kraljice Jelene "Slavne" iz loze Trpimirovića (r. Madijevci)
1075. (1076.) Krunidba kralja Dmitra Zvonimira iz loze Trpimirovića
1871. Početak bune za nezavisnu Kr. Hrvatsku u Rakovici
1991. Odluku Sabora o raskidu državnopravnih sveza sa socijalističkom Jugoslavijom
2014. Odluka o osnutku Hrvatskog kraljevskog vijeća, udruge
Krunidbena zavjernica kralja Dmitra Zvonimira
Najvažniji cjelokupni dokument, koji svjedoči o hrvatskom krunidbenom zakonu i tradiciji. Dana 8. listopada 1075. (ili 1076.) godine, u krunidbenoj crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu, u prisutnosti papinskog legata Gebizona, ban i knez Dmitar Zvonimir položio je u ruke legata prisegu o vjernosti Svetoj Stolici, te je uzvišen titulom kralja Hrvatske i Dalmacije. Taj dokument predstavlja temelj hrvatskog krunidbenog zakona i tradicije, čiji dijelovi će ostati prisutni u našoj tradiciji sve do 20.st. Uz prikaz krunidbe s reljefa iz Splitske krstionice (izvorno plutej iz krunidbene crkve), svjedoči nam o jasnoj pripadnosti zapadnom kulturnom krugu, no uz zaseban hrvatski element, kao i utjecaj Bizanta.
Tekst krunidbene zavjernice
U ime svetog i nedjeljivog Trojstva. Godine Gospodnjeg utjelovljenja MLXXVI, indikcije XIIII. mjeseca listopada.
Ja Demetrije, koji i Zvonimir se nazivam, Božjom milošću knez Hrvatske i Dalmacije. U salonitanskoj crkvi Sv. Petra, zajednički i složno izabran od čitavog svećenstva i naroda Hrvatskog i Dalmatinskoga kraljevstva, uveden i k tomu postavljen kralj, od tebe gospodine Gebizone, od vlasti apostolske stolice izabran poslanik gospodina našeg pape Grgura, vladat ću pomoću zastave, mača, žezla i krune. Tebi (Gebizone) se zavjetujem, obećavam i obričem da ću stalno ispunjavati sve što mi njegova časna svetost naloži. Dakako, i u svemu i po svemu prema apostolskoj stolici ću čuvati vjernost; i što god su u ovom kraljevstvu, toliko apostolska stolica koliko i njezini poslanici odredili ili će odrediti, to ću nepromjenjivo čuvati. Pravdu ću poštovat, crkve ću braniti; pokazat ću prvine, desetine i sve ono što crkvenim upraviteljima pripada. Brinut ću za živote biskupa, svećenika, đakona i podđakona da pobožno i pravilno žive. Zaštićivat ću siromahe, udovice i siročad. Rodbinske nedopuštene veze razvrgavat ću. Ozakonit ću vjenčanje s prstenom, svećeničkim blagoslovom i ustanovljeni brak neću dopustiti da se razvrgne. Prigovarat ću prodaji ljudi i u svemu pače pravedno tvrdo držati, sukladno božjoj pomoći pravedan ću se pokazat. Posavjetovavši se sa svim mojim prvacima, 200, također bizantskih (zlatnika), bit će darovano sv. Petru svake godine posebice na uskrsnuće Gospodnje, utvrđujem ispuniti zavjet za prepušteno mi kraljevstvo. Naređujem, isto, i neka poslije mene nastave po ovome odlučenom i utvrđenom vladari koji će vladati.
Darujem, povrh toga, ustupam i to potvrđujem apostolskoj stolici samostan svetoga Grgura čije je Vrana ime, sa svim svojim blagom, dakako, sa srebrnom kutijom sadržavajući svetih tjelesnih ostataka istog blaženog Grgura, s dva križa, s kaležom i pliticom, s dvije zlatne krune dragim kamenjem ukrašene, s evanđeljem od srebrnog tkanja, sa svim svojim pokretnim i nepokretnim imanjima. Neka poslanicima sv. Petra uvijek bude postavljen kao gostinjac i u svem u službi njihovoj, ovo ipak stavljam vječno, da nipošto da se dade druga vlast, nego cijelo vrijeme vlasništvo sv. Petra koje ću im obraniti ja i moji nasljednici i k tomu sa svim ljudima slobodan i siguran. Čiji, pak nepromišljeni drzoviti pothvat bude otuđio od predslovljenog samostanskog blaga, čuti će ondašnjeg sudca (Boga svemogućeg) strašan glas, kako su đavo sa svojim anđelima čuli.
Osim toga kako kraljevati kao Bogu služiti, blaženom Petru i gospodinu našem papi Grguru i njegovim nasljednicima na apostolskoj stolici, u tvoje ruke (Gebizone) sastavljam i sklapanje vjernosti potvrđujem prisegom: ja, kažem, Demetrije koji i Zvonimir, po milosti božjoj i darom apostolske stolice kralj, bit ću u vrijeme od prije unaprijed vjeran sv. Petru i svom gospodinu papi Grguru i njegovim zakonito izabranim nasljednicima. Neću pomagati ni savjetom ni djelom koji budu radili na tome da se papa, njegovi budući nasljednici ili poslanici ubiju, rane ili zatvore. I nikome neću svjesno odati na njihovu štetu namjere koje mi povjere. A kraljevstvo koje mi ti svojom rukom predaješ gospodine Gebizone, vjerno ću zadržati i neću kakvom dosjetljivošću izvući apostolskoj stolici one svojine pravo. Gospodin moj papa Grgur i njegovi nasljednici i poslanici dođu li u moju državu, s poštovanjem ću ih primiti, časno s njima postupati i ispratiti ih. I odakle god me pozovu, iskreno ću im, kako budem mogao, biti na službi.
Kraljica Jelena ''Slavna'' Trpimirović
Valja napomenuti da ovim nadnevkom slavimo također druge važne događaje kao što je smrt hrvatske kraljice Jelene "Slavne" Trpimirović (r. Madijevci) 8. listopada 976. Kraljice supružnice slavnog hrvatskog kralja Mihajla Krešimira II. Trpimirovića, te majka budućeg kralja Stjepana Držislava. Upravo za njegove malodobnosti vlada u njegovo ime kao kraljica-regentkinja, čime zaslužuje naziv ''Slavna'', posebno se istaknuvši podižući dvije važne crkve. Kraljevski mauzolej, crkvu sv. Stjepana na Otoku i krunidbenu crkvu Blažene Djevice Marije u Solinu. Nakon smrti počiva u kraljevskom mauzoleju u Solinu sa svojim suprugom. Velikim otkrićem don Frane Bulića odgonetnut je sadržaj s njezina sarkofaga čime je upotpunjeno hrvatsko kraljevsko rodoslovlje. Kraljica Jelena jedna je od najvažnijih ženskih figura među slavenskom i europskom povijesti ranog srednjeg vijeka.
Natpis na sarkofagu kraljice Jelene:
U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga mjeseca listopada. I bi ovdje pokopana 976. godine od utjelovljenja Gospodnjeg indikcije četvrte petoga cikla mjesečeva, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: Bože smiluj joj se duši!
Rakovički ustanak za nezavisnost Kr. Hrvatske
8. listopada 1871. započeo je Rakovički ustanak (buna) s ciljem osamostaljenja Kr. Hrvatske. Ustanak je vodio Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš itd. Uzroci ustanka su nezadovoljstvo uvjetima Ugarsko-Hrvatske nagodbe te stalnoj mađarizaciji Hrvatske. Samom ustanku prethodili su pokušaji pregovora s vlastima u Trojednoj Kr. Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, te Ugarskoj i Austriji, koja propadaju bez uspjeha. Prilike u Europi i stanje nezadovoljstva razvojačenjem Vojne Krajine dovele su zagovornike ustanaka da tada započnu ustanak. Za vrijeme ustanka proglašena je narodna vlada, želja ustanika da se borbom, volja za slobodu proširi, nije uspjela te je ustanak bio zatvoren na prostor oko Rakovice. 11. listopada ustanak je u potpunosti ugušen, vođe ustanka pogibaju ili su osuđeni. Posljedice za pravaše u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj... (zabrana djelovanja, zatvaranja itd.), što je koristilo unionistima za jačanje svoje vlasti.
1991. Hrvatski sabor donosi odluku o raskidu državnopravnih sveza sa soc. Jugoslavijom
Na današnji dan 8. listopada 1991. na posebnom zasjedanju hrvatskog Sabora, pod visoko rizičnim uvijetima, donesena je odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Na sjednici Sbaora također je zaključeno da je na Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Savezne Republike Jugoslavije (Srpskih zemalja) i tzv. JNA.
Dan osnutka Hrvatskog kraljevskog vijeća 2014., dan udruge i značaj 8. listopada
2014. upravo je odabran 8. listopad kao jedan od najznačajnijih nadnevaka u hrvatskoj prošlosti za obilježavanje dana udruge čiji glavni cilj je baštinjenje te tisućljetne državnosti, povijesti i kulture hrvatskih kraljevina, kneževina i banovina. Ovaj nadnevak je izuzetno važan za svakog Hrvata, posebice domoljubnih i tradicionalnih pojedinaca koji svojim idealom gaje ta velika postignuća naših predaka. Danom Kraljevine Hrvatske, Krunidbenim danom i Danom hrvatske nezavisnosti u jednom nadnevku slavimo zaokruženu tisućljetnu državotvornu cjelinu. Na žalost u današnjoj Hrvatskoj pojedinci će tvrditi da smo izmišljen narod i izmišljena država, tek stvoreni 1991. ili pak u ekstremnijim krugovima čak 1941. ili 1945! Takav negativan i pogrešan stav proizlazi iz loše državne slike koja propagira 20. stoljeće kao izvorište hrvatskog nastanka i državnosti. Umjesto da uzimamo 1991. godinu kao onu hrvatske državne obnove, mi gradimo mitove zbog kojih ne tako davno su nas velikosrpski i jugoslavenski agresori prozivali, kao da nikada prije 1991. nismo niti postojali? Ova krivnja kolektivno leži na svima nama, no posebice na današnjoj vlasti i republičkom sustavu koji gaji pojedine tradicije i nasljeđa totalitarne Jugoslavije i SRH, navodeći ih čak i u Ustavu. Ako govorimo o hrvatskoj državnosti, ona je znatno starija, ona ima tisućljetne korijene. Mi danas nismo stvorili Hrvatsku, mi smo ju obnovili i nadamo se budućnosti u kojoj će ona biti u potpunosti obnovljena u svoj njezinoj slavi.
Stoga svima članovima HRKV, svim pratiteljima, suradnicima i pobornicima čestitamo 8. listopad Dan Kraljevine, Krunidbeni dan i Dan hrvatske nezavisnosti!
Sve zainteresirane za posjet izložbi Ars et Virtus Hrvatska - Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine u Galeriji Klovićevi dvori, u organizaciji Hrvatskog kraljevskog vijeća molimo da se javite za rezervaciju vašeg mjesta (zbog ograničenog broja posjetitelja) ili općenito informacija na e-adresi našeg tajnika udruge:
Također vas pozivamo na sljedeće aktivnosti i događaje udruge Hrvatsko kraljevsko vijeće:
Comentarios