14. siječnja 2024. odstupanjem s prijestolja Margarete II. ustoličen je njen sin Fridrik X. čime je Kraljevina Danska dobila novog vladara.
Iako odstupanje s prijestolja (abdikacija) nije u tradiciji Kraljevine Danske, zakonski je omogućeno, što je dugovladajuća kraljica Margareta II. najavila na silvestrovo 31. siječnja 2023. Dan nasljedstva prijestolja izabran je 14. siječanj na godišnjicu njezina ustoličenja, kada je sa 31 godinom po smrti njezina oca kralja Fridrika IX. postala danska vladarica. Smrću svog supruga Henrika 2018., te ulaskom u visoku starosnu dob sa nadolazećim bolestima odlučila se za odstupanje sa prijestolja u korist svog sina.
Kraljica Margareta II. prije odstupanja s prijestolja
Odstupanje s prijestolja odnosno abdikacija
Iako nije u tradiciji Kraljevine Danske, zakonski je ista omogućena. Pojam vladarskog prava i uloge u samoj Danskoj je podosta drugačiji nego li nedavne krunidbe novog kralja Ujedinjenog Kraljevstva Karla III. Iako su obje zemlje protestantske, što je utkano u njihov sustav vrijednosti i običaja. Da bi shvatili zašto se isto smatra prihvatljivim i to od jedne uistinu uzorite i mudre kraljice kao što je Margareta II. moramo ući u suštinu poimanja vladara u danskom sustavu vladavine.
Krunidba danskog kralja
Uistinu Kraljevina Danska je imala jednu dugu tradiciju krunidbe koja seže od ranog srednjovjekovlja sve do doba prosvjetiteljstva i ranog apsolutizma. Najstariji spomen krunidbe je za vrijeme kralja Knuta VI. koji je okrunjen 1170. godine. U to doba Danska je bila katoličko kraljevstvo koje je sve više prihvaćalo načela, tradicije i poglede onoga što predstavlja katolička država, jedno od njih je krunidba koju prati posebna krunidbena misa sa činom krunidbe i predaje simbola kraljevske moći, te sakramentala pomazanja kralja. Ta vrsta vlasti duboko je utkana ne samo u simbolici, već je izravni spoj crkvenih, državnih i krunidbenih prava. Vrhovni spoj onoga što se naziva savez oltara i prijestolja. Pokazatelj prava vlasti od Boga, potvrde i odgovornosti iste vlasti prema Bogu, gdje kralj vlada kao Kristov okrunjenik i pomazanik. Dirati u kralja značilo bi dirati u autoritet ne samo države, već autoritet Boga od koga i proizlazi njegovo pravo. Velika promjena dolazi sa reformacijom kada Danska postaje prostestantska zemlja, a čije poglede uvodi kralj Kristijan II., a novi protestantskih pogled reformatorskih ideja koji uvodi ogoljenje u crkveni prostor i tradiciju biti će vidljivo već pri krunidbi Kristijana III. prvog protestantskog okrunjenog kralja. Upravo on uvodi luteranizam kao državnu vjeru spaja Crkvu i državu, ta nova državna vjera imala je velik utjecaj na promjenu značenja kralja. Više se ne koriste dogme, nauk i tradicije katolicizma u pogledu na ulogu kršćanskog vladara, već kreće ogoljenje njegove uloge kao što je ogoljena i vjera u protestantskom pogledu. Kralj počinje biti nositelj prava vlasti isključivo po drugim značenjima, on nije kralj jer je okrunjen, jer krunidba je samo simbolična potvrda bez dubljeg značenja u stvarnosti osim ceremonijala. Stoga uskoro i prestaje postojati i mijenjaju ju drugi običaji više u duhu luteranizma i reformacije. Posljednji danski okrunjeni kralj biva Fridrik III. koji je bio okrunjen tradicionalno u katedrali Naše Gospe u Kopenhagenu 1648.
Prosvjećeni apsolutizam i pomazanje kralja
Kraljevina Danska prihvatila je kao i druge zemlje pogled filozofskog dosega vlasti po kojem prosvjećeni (filozofski) kralj valja imati puno pravo vlasti. Kao luteranska zemlja lišena je u potpunosti potrebe krunidbe s kraljem Kristijanom V. koji je ustoličen i pomazan 1671. Dolazi i do promjene mjesta pomazanja, to više nije katedrala, to nije više visok javni i državni događaj, već se vrši u dvorskoj kapeli u dvorcu Frederiksborgu. To biva uži vjerski događaj, više vezan njega kao vrhovnog autoriteta (luteranske) Crkva u Danskoj. Dok sam javni događaj prati proglašavanje kralja i njegova zavjernica. Običaj je i dalje koristio određene stare simbole, kralj bi ušao sa krunom koju bi u kapeli skinuo, bio pomazan, te sam postavio na glavu. Po završetku čina pomazanja, sjedio bi na prijestolju uz sve vladarske znakove moći. Iako nije postojala krunidbena misa i krunidba, čitava svečanost je i dalje odisala istim. No uloga kralja u tom dobu počinje se mijenjati on je prvi službenik svog Kraljevstva. Posljednji kralj koji će biti pomazan 1840. biti će Kristijan VIII. nakon čega dolazi do sekularne državne primopredaje odnosno ustoličenja. Prvi službenik Kraljevstva i ustoličenje do danas
Iako je danski kralj i dalje vrhovnik luteranske Crkve u Danskoj, ustoličenje biva tijekom 19. stoljeća u potpunosti sekularizirano. Ono više nema nikakav vjerski segment (osim privatnih misa), već se radi o državnom prijenosu vlasti po trenutku smrti ili odstupanja (kao danas) prethodnog vladara. Ovo je tipično za pogled liberalno - građanskog poimanja države sredine 19. stoljeća. Nastavljeno je razvijanje pogleda na kralja kao prvog državnog službenika, sada nakon napoleonskih ratova i novog europskog poretka, stvoren u duhu ne samo prvog službenika, već i prvog građana (državljanina). Novim Ustavom iz 1849. nestaje i taj svečani čin pomazanja, koji je promijenjen formalističkim ustoličenjem kakvo prevladava i danas. Novi vladar bi došao na kraljevski dvor Christiansborg u Kopenhagenu, gdje bi potpisao dokument o uzvišenju tj ustoličenju na prijestolje, pred njim bi stajali predstavnici vlasti, dvora, sabora, dok čitav događaj bi pratio puk ispred dvora. Prilikom ustoličenja pred njime bi stajali kraljevski znaci (regalija) kao što su krunu, zlatna jabuka (orb), mač itd ili u pojedinim slučajevima samo kruna, dok isti ne bi bili korišteni osim svojevrsnog simbola pred kojim biva novi kralj ustoličen. Po ustoličenju izašao bi na balkon gdje bi pučanstvu bilo obznanjen novi kralj, što tradicionalno prate i uzvici živio kralj! i Hura!
Danska kraljevska obitelj
Ustoličenje kralja Fridrika X. Sve započinje na dvoru Christiansborg u Kopehagenu, koje je sjedište danske vlade, sabora, vrhovnog suda i kraljevskih kancelarija prijestolne dvorane. U njemu potpisuje kraljica Margareta II. dokumente odstupanja sa prijestolja, nakon čega Fridrik X. potpisuje kraljevske zavjerenice i dokumente ustoličenja, po čemu postaje službeno danski kralj. Zanimljiva gesta je da Fridrik ulazi vozilom kraljevske obitelji sa znacima kraljevića u sam dvor, dok nakon potpisivanja izlazi u kraljevskoj kočiji sa stijegom (standardom) danskog kralja. Također kraljica Margareta II. po potpisivanju odstupanja izlazi iz same prostorije prije nego li kraljević potpisuje zavjernice. Još jedna zanimljivost ovog ustoličenja jest da nisu bili prisutni kraljevski znaci (regalija) kao što je danska kruna, ovo je svakako pokazatelj novog sekularnog i demokratskog duha koji Fridrik X. promiče, jedan od njih je i njegova kraljevska krilatica (moto): Forbundne, forpligtet, for Kongeriget Danmark (Ujedinjeni, određeni, za Kraljevinu Dansku) što je prva krilatica bez spomena Boga nakon nešto manje od dva stoljeća.
Kralj Fridrik X. prilikom potpisivanja kraljevskih zavjernica, bivša kraljica Margareta II. napušta prostoriju
Po ustoličenju novi Kralj izlazi na glavni balkon dvora gdje tradicionalno se prikazuje puku. U tom značajnom trenutku, Fridrik X. je čak prolio suze radosnice pred tisućama ljudi koji su dočekali svog kralja. Zatim izlazi danska premijerka Mette Frederiksen koja okrećući se na tri strane obznanjuje puku novog kralja riječima:
Njezino Veličanstvo kraljica Margareta II. je odstupila, dugo živjelo Njegovo Veličanstvo kralj Fridrik X.
Potom krenula je velika svečana povorka čija središnja točka je bila kraljevska kočija u historicističkom stilu s kraja 19. st. u kojoj su bili kralj Fridrik X. i kraljica supruga Marija. Ova kraljevska kočija, koja je napravljena za potrebe zlatne jubileje vjenčanja kralja Kristijana IX. i Lujize 1892. Izrađena s drvom crnog mahagonija, biva prva kočija sa električnim svijetlima, nju će vući osam bijelih zaprežnih konja. Kočiju će voditi dva kočijaša i kraljev pobočnik. Kočiju će pratiti kraljevska husarska straža (Gardehusarregimentet) posebna konjična stražna postrojba u svečanim odorama. Svečana povorka ići će ulicama Kopenhagena sve do dvora Amalienborg, službene rezidencije kraljevske obitelji. A tijekom predvečerja i noći doći će do prve smjene kraljevske straže pod novim kraljem. Valja napomenuti i važnost tradicije prikazane u odorama, upravo odišu vremenom novog Ustava 1849. godine, jer su živući svjedok te tradicije ustavnog kraljevskog poretka, simbola građansko - monarhijskog kojeg danas kroz demokratsko - monarhijsko i prikazuju kao vrhunac svog oblika vladavine.
Proglašavanje puku novog danskog kralja Fridrika X. na balkonu dvora Christiansborg u Kopehagenu
Svečana povorka s kraljevskom kočijom u pratnji kraljevske husarske straže
Dannebrog, najstarija državna zastava Vrlo je važno napomenuti, zbog neizmjerne važnosti danske zastave, koja je ujedno najstarija državna zastava u kontinuitetu. Da u predvečerje i noć, biti prva smjena straže pred dvorem Amalienborg pod novim kraljem. To je iznimne važnosti jer novim stijegom započinje i nova vladavina. Inače Dannebrog kako zastavu nazivaju Danci, nastala je prema predaje 1219. kada je u križarskoj bitci Danaca protiv Pagana iz Baltičkih zemlja sama zastava sišla s nebesa i u njenom znaku su pobijedili kršćanski Danci, Pagane. Zbog toga to biva i najstarija kršćanska državna zastava sa znakom bijelog (odnosno srebrnog) križa na crvenoj osnovi.
Smjena kraljevske straže pred dvorom Amalienborg pod stijegom novog kralja
Povodom ovog velikog događaja vodstvo Hrvatskog kraljevskog vijeća šalje čestitku Njegovu Veličanstvu kralju Fridriku X., danskoj vladi i saboru, svim Dancima i podanicima danske krune, uz mnogo dobrih želja i blagoslova. Živio kralj Fridrik X.!
Novi danski kralj Fridrik X. i njegova supruga kraljica Marija
Hrvatsko kraljevsko vijeće
2024.
Postanite mecena i podržite rad Hrvatskog kraljevskog vijeća, donacije možete uplatiti na:
Ime primatelja: Hrvatsko kraljevsko vijeće
IBAN: HR8123400091111081585
SWIFT: PBZGHR2X
Banka: Privredna banka Zagreb
Opis: Donacija
Comments