Izaslanstvo Hrvatskog kraljevskog vijeća sudjelovalo je 11. rujna 2021. u obilježavanju 78. godišnjice stradanja stanovnika i mjesta Zrina u Banovini. Tužan događaj čije obilježavanja predstavlja prekretnicu za ponovnu revitalizaciju zapuštenog mjesta slavnog po povijesnom gradu Zrin po kojem slavna hrvatska velikaša obitelj Šubića Zrinskih nosi svoje ime.
Tijekom 1943. godine dogodio se strašan zločin u povijesnom mjestu Zrin, naime ulaskom partizanskih jedinca mahom sačinjenih od bivših četničkih jedinica, komunističkih ideologa i boraca, te pobunjenog lokalnog srpskog stanovništva ulazi u mjesto koje tijekom rata nije imalo vojni značaj niti je bilo uporište ustaško-domobranskih jedinica. U cilju oskvrnjenja katoličkog i hrvatskog identiteta srpske partizanske jedinice počinile su težak zločin u kojem su pobile na okrutan način i planski trećinu stanovništva Zrina.
Zrin s župnom crkvom prije razaranja 1943.Razlog su komunističke vlasti i partizanske postrojbe imale u jednom izvještaju gdje govore da u dvije godine nisu mogli privoliti niti jednu osobu da im služi kao doušnik i veza. Sam zločin dobiva visoku direktivu i uz njega se veže sam vrh OZNA-e koja će nastaviti zločin i progon stanovništva i nakon 1945., a tu je svakako najzvučnije ime Vladimira Bakarića koji je nosio visoku funkciju komesara. Tog kobnog 9. i 10. rujna 1943. čitav Zrin je spaljen gotovo do temelja, uništena je nepovratno sama katolička crkva i župa, oskvrnjeno groblje, uništeni dijelovi povijesnih kompleksa crkve. sv. Marije Magdalene i starog grada Zrin, lokalne pučkoškolske zgrade i ostali ponajprije privatni objekti. Teški zločin koji broje najmanje 291 žrtvu ostavio je teške posljedice i sjećanje za lokalno stanovništvo koje čak i nakon tako teške sudbine doživljava novu katarzu 1945.-1947. kada u jednom dokumentu iz 1946. biva konfiscirana (nacionalizirana) sva imovina koju kasnije zaposjedaju lokalni srbi mahom obitelji koje su sudjelovale u zločinima ili su naseljene iz drugih krajeva, dok lokalno stanovništvo protjerano zbog planske i sistematske provedbe etničke promijene strukture Zrina i time Zrinske gore.
Zrin prije razaranja 1943.Važnost Zrina
Kako i samo ime povlači važnost mjesta i kulturnih spomenika koji su nemjerljivi. Obitelj Šubić-Zrinski spada u niz najvažnijih hrvatskih plemićkih obitelji koja je dala banove, grofove, vojskovođe i župane kroz niz generacija, u starom izumrlom rodu su čak postali i jedini nasljedni (hereditarni) hrvatski banovi i gospodari Bosne. Dok doseljenjem Šubića u Zrin izniče podloza Šubića-Zrinskih koja će kroz buduća stoljeća ponajprije osmansko-hrvatskih sukoba obilježiti povijest ne samo Hrvatske već i Srednje Europe i Habsburške monarhije. Obitelj u konačnici biva razbijena i dovedena do izumiranja od unutarnjih nesuglasica kada se razdvaja na dva pravca prokatolički i lojalistički, te onaj protestantsko-luteranski i pobunjenički. Od posljednjeg najslavniji izdanak biva Petar Zrinski koji sa Franom krstom Frankopanom nakon sudjelovanja u Mađarsko-protestantskoj magnatskoj uroti biva pogubljen u Bečkom Novom mjestu zbog izdaje. U drugom pravcu sin znamenitog Nikole Zrinjskog sin Adam grof Zrinski postao je red najvišeg Habsburškog plemstva, obrazovan i gotovo usvojen od Bečkog dvora stradao je od ruke najvjerojatnije Petrovih pobornika u bitci kod Slankamena 1691. kada strada posljednji grof zrinski. I u konačnici smrću Petrova sina Ivana Antuna 1703. kada i umire posljednji muški Zrinski.
Ostaci starog grada Zrina s branič kulomIako povijesno gledajući Bribir biva prvo veliko sjedište Šubića-Bribirskih, te Čakovec novo sjedište i posjed Zrinskih, upravo poklon hrvatskog kralja Ljudevita Anžuvinca koji uključuje utvrde Zrin i Gvozdansko dane knezu Jurju Šubiću 1347. godine zaokružili su jednu povijesnu cjelinu sveukupne povijesti Zrina i stoga za nas predstavljaju izuzetno povijesno bogatstvo i izvorište vrijedno baštinjenja.
Utvrda stari Zrin Komemoracija povodom 78. godišnjice stradanja Zrina
Sami početci ponovne posjete i obilježavanja Zrina započinju 1996. nakon oslobođenja kraja od jugo-srpske okupacije tijekom Domovinskog rata. U nizu koji je zadnjih godina postao točkom revitalizacije samog mjesta i čitavog obližnjeg kraja pridružila se i udruga Hrvatsko kraljevsko vijeće. Posebice u vrijeme teških dana potresa u Banovini kada je kroz tri mjeseca terenskog rada i volontiranja pomagala stanovnicima Banovine kroz humanitarne i stručne aktivnosti. Naime HKRV je bio prva organizacija koja je neposredno u danima nakon potresa pristupio starom gradu Zrin, Gvozdanskom, mjestu Zrin i gotičkoj crkvi sv. Marije Magdalene u Zrinu gdje su vršenja preliminarna istraživanja i pregled nastale štete od potresa. U nastavku istih aktivnosti potaknuti željom za sudjelovanjem i pomaganjem tog kraja sudjelovalo je i izaslanstvo Hrvatskog kraljevskog vijeća na komemoraciji. U kojoj je sudjelovalo nekoliko stotina uzvanika i sudionika, među kojima predstavnici vlade i lokalnih vlasti, oružanih snaga, Crkve i različitih udruga i organizacija iz civilnog područja a posebice udruge branitelja.
Komemoracija je započela s procesijom od križa podno utvrde Zrin koja se kretala kroz samo mjesto sve do crkve, valja napomenuti da su mnoge kuće imale izvješene hrvatske zastave u najvećem broju do sada. Procesija se kretala sve do nove crkve Našašća Svetoga Križa koja je sagrađena kraj temelja izvorne uništene 1943. godine. Pritom je slavljeno Misno slavlje predvođeno NjU mons. Ivanom Milovanom, te NjU biskupima Vladom Košićem i Ivicom Petanjkom. Uz njih prisustvovalo je još desetak svećenika i đakona među kojima i član HKRV-a vlč. Damir Kunić.
Nakon misnog slavlja uzvanici su redom od državnih i crkvenih predstavnika sve do predstavnika udruga i pojedinaca polagali vijence i svijeće. Vrlo je važno napomenuti na inicijativu naše članice Branke Ćubelić, zahvaljujući kojoj je po prvi puta nakon stoljeća pronošena zastava s grbom i bojama Zrinskih koju je povodom ove i drugih prigoda izradio heraldičar Ante Brešić pl. Mikulić. Zastavu je u ime HKRV-a i projekta revitalizacije Zrina kojeg je pokrenula B. Ćubelić, nosio Ante pl. Franić. Uz nju su stupale ostale hrvatske povijesne, narodne, državne i kraljevske zastave, te zastave civilnih udruga i crkvenih organizacija. Samo izaslanstvo HKRV vodio je tajnik udruge gosp. Borna Kuri.
Doprinos Branke Ćubelić koja je i sama porijeklom Zrinjanka, te koja je svojim osobnim naporima zaslužna za pokretanje kulturne, gospodarske i turističke inicijative za obnovu mjesta Zrin jest velik. Na žalost često i kroz čin gdje je sama otkupljivala vlastitu djedovinu što nam daje uvid o teškom stanju Zrinjana i opstrukciji povratka u mjesto toliko desetljeća nakon protjerivanja. Pitali smo gđu. Branku Ćubelić; Kao ponosna Zrinjanka čija obitelj je na vlastitoj koži osjetila tešku sudbinu koju dijele svi istinski sinovi i kćeri Zrina. Koliko za vas osobno znači jedan ovakav događaj i smatrate li da on predstavlja perspektivu za budućnost, što Zrin može postati?
„Za mene osobno znaci jako puno. Ovakav događaj obilježava godišnjicu smrti moje obitelji i 291 Zrinjana koji su bili pobijeni samo zato sto su bili Hrvati i nisu htjeli biti komunisti. Na ovaj dan mi molimo za njihove duše I dajemo počast tim žrtvama koje su partizani pobili. Zrin je plemenito mjesto koje ima posebno značenje u hrvatskoj povijesti. Tu je oltar domovine tu je rođen ban Nikola Šubic Zrinjski koji je branio Europu od Osmanlija. ja kupujem nazad moju djedovinu sa nadom da obnovim mjesto i pokrenem elitni turizam u Zrinu, da se ne zaboravi na naše plemstvo i plemenite Zrinjane.” (BĆ)
Vlč. Damir Kunić i Branka Ćubelić
Umirovljeni general-bojnik Ljubo Ćesić - RojsNakon završetka komemoracije u Zrinu, izaslanstvo HKRV-a i mnoge druge uzvanike i goste ugostila je gđa. Branka Ćubelić povodom čega su prostori na otvorenom uređeni u skladnom narodnom i rustikalnom stilu čime je Zrin obavijen hrvatskim zastavama nakratko zaživio u punom duhu kako je i bio prije toliko desetljeća i nemile sudbine na koju se prisjećamo ovih dana. Napose su stare mjesne kuće i gospodarske zgrade pretvorene kao kulise za ugodno druženje i ručak za uzvanike.
Hrvatsko kraljevsko vijeće
2021.
Postanite mecena i podržite rad Hrvatskog kraljevskog vijeća, donacije možete uplatiti na:
Ime primatelja: Hrvatsko kraljevsko vijeće
IBAN: HR81 2340 0091 1110 8158 5
SWIFT: PBZGHR2X
Banka: Privredna banka Zagreb
Opis: Donacija
Comments