U Zagrebu obilježen spomendan blaženog hrvatskog kralja Karla IV.

21. listopada 2020. u Zagrebu je obilježen spomendan blaženog hrvatskog kralja Karla IV., godišnjica Trijalističkog proglasa 1918. o sjedinjenju hrvatskih zemalja i komemoracija za pale Hrvate u Velikom ratu 1914. -1918.

I ove godine Hrvatsko kraljevsko vijeće organiziralo je niz događaja vezanih uz blaženog hrvatskog kralja Karla IV. jedinog hrvatskog kralja blaženika i godišnjicu donošenja Trijalističkog proglasa o sjedinjenju hrvatskih zemalja 21. listopada 1918. godine. Tom prilikom prisjećamo se slavne hrvatske prošlosti, značaja koji za nas u vjerskom i svjetovnom pogledu ima blaženi kralj Karlo IV., kao i svih palih hrvatskih vojnika u Velikom ratu 1914. - 1918. godine.

Sudionici su se prvotno okupili ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta i krenuli u mimohodu Deželićevom ulicom prema crkvi sv. Blaža. Zbog trenutnih važećih epidemioloških normi sudionici su držali propisan razmak na otvorenom, dok u zatvorenom nosili obavezujuće maske. Sve prisutne je pozdravio i otvorio vrata crkve sv. Blaža prečasni župnik Borna pl. Puškarić. Svetu misu je predvodio prečasni Vlado Mikšić, koji je tijekom propovijedi naglasio važnost blaženog kralja Karla IV. za duhovni život, njegovu ulogu kao oca i supruga, kao i vladara mira koji je služio svojim podanicima:

"Sa sigurnošću možemo reći da je njegova kratka vladavina kao i kratki život bili protkani kršćanskim idealima. Iz te kratkotrajne vladavine očigledno je da je on kršćanski shvatio vladanje. Vladanje nije provođenje svoje samovolje niti tlačenje slabijih od sebe već kako je Isus rekao služenje. Isus Kralj kraljeva i Gospodar gospodara nije došao da mu služe već da služi i život svoj položi za mnoge. Zar to isto nije učinio blaženi Karlo"

Kratki govor održao je i gosp. Claude Grbeša, predsjednik Hrvatske udruge za beatifikaciju kraljice Zite, koji je tom prilikom se zahvalio prečasnom Vladi Mikšiću i župniku sv. Blaža prečasnom Borni pl. Puškariću, svim prisutnima, kao i članovima udruge Hrvatsko kraljevsko vijeće pozvavši sve na proslavu spomendana službenice Božje Zite u svibnju sljedeće godine. Nakon završetka misnog slavlja predstavljena je relikvija blaženog hrvatskog kralja Karla IV. pred kojom su se naklonili i pomolili vjernici.

Nakon završetka misnog slavlja sudionici su se uputili prema spomeniku palim hrvatskim vojnicima u Velikom ratu 1914. - 1918. koji se nalazi u povijesnom sklopu vojarni kraljevića Rudolfa u Austrijskog ulici gdje je započeo svečani program. Pozdravni i uvodni govor održao je Borna Kuri koji je tom prilikom pozdravio sve prisutne i najavio tijek svečanog programa. Tom prilikom se u ime Hrvatskog kraljevskog vijeća zahvalio župniku crkve sv. Blaža, preč. Borni pl. Puškariću i preč. Vladi Mikšiću, kao i ostalim sudionicima spomendana i godišnjice, te članovima drugih srodnih udruga koje su sudjelovale u obilježavanju.

Nakon pozdravnih govora najavljena su dva izlaganja. Prvo izlaganje izveo je Dominik Jakov pl. Bulat Vručinić na temu života i puta ka svetosti blaženog Karla IV. U govoru je opisan njegov obiteljski položaj, crtice iz djetinjstva i mladosti i put ka zrelosti kao budućeg vladara, te težine vladavine i uvjeta koji su ga zatekli na prijestolju. Posebno je istaknut njegov duhovni aspekt i značaj Karla IV. kao blaženika Katoličke crkve. Iz njegovog govora izdvajamo:

"Trojedini Bog je u Svojoj beskonačnoj mudrosti omogućio da posljednji vladar iz kuće Habsburg, koja je stoljećima upravljala Europom i vodila Sveto Rimsko Carstvo bude svetac i ujedno naš hrvatski kralj. Često sam znao pomisliti, kakav veličanstveni završetak najslavnije carske kuće čitave kršćanske Europe je Bog uspio učiniti usred izdaje i siromaštva, nemoći i nesigurnosti koje je blaženi car Karlo proživio sa svojom obitelji u izgnanstvu. Uistinu, podario nam je Bog kralja nalik na svete loze koje su nekoć vladale i kojih se prisjećamo s osjećajem dostojanstva na trajni podsjetnik istine naše vjere i znanja kako se dobro može činiti čak i u najmračnijim trenutcima naših života."

Drugo izlaganje o samoj vladavini kralja Karla IV. s posebnim osvrtom na događaje iz 1918. koji su doveli do Trijalističkog proglasa održao je Ante Brešić pl. Mikulić. U svom izlaganju istaknuo je povijesni vid i značaj njegove vladavine, odnos kralja Karla IV. prema Hrvatskoj kao vladara i pokušaje državnih reformi K. u. K. monarhije koje su uslijedile 1917. i 1918. Proglasu o sjedinjenu hrvatskih zemalja 21. listopada 1918. i ratifikaciji u Budimpešti koja je uslijedila sljedećeg dana. Posebno su popraćeni događaji vezani uz dva sukobljena politička tabora, jedna za očuvanje Hrvatskog Kraljevstva i drugi za stvaranje nove jugoslavenske države. Iz govora izdvajamo zaključak:

"Blaženi Karlo pripada onoj liniji hrvatskih vladara koji su uvijek zastupali hrvatsku državnost, hrvatski legitimitet. Pa makar i sam narod ne znao u što ulazi i kako je tada Stjepan Radić, iako i sam u početku podržao sjedinjenje sa Srbijom, govorio "Ne ulazite kao guske u maglu". Blaženi hrvatski kralj Karlo IV. je puno prije predvidio velik problem koji će Hrvate zadesiti... Karlo IV. posljednji je legitimni hrvatski kralj po Zvonimirovu nasljednom pravu. Ono vladarsko pravo koje nakon Zvonimira prelazi na Stjepana II., zatim na Arpadoviće, Anžuvince, Jageloviće i druge loze sve do Habsburga ostalo je u neprekinutom nizu u kojem su vladari davali potvrdnice i zavjernice Hrvatskom narodu, u kojem su vladari imenovali hrvatske banove i u kojem su vladari unatoč proširenja ili smanjenja hrvatskih državnih prava uvijek održali hrvatsku državnost."

Nakon prigodnih izlaganja i govora uslijedilo je izvođenje hrvatskih himni Lijepa naša domovino skladatelja Josipa Runjanina i tekstopisca Antuna pl. Mihanovića, te Kraljevke (Hrvatske kraljevske himne) skladatelja Franje Josipa Haydna i tekstopisca Petra pl. Preradovića. Navedene himne izvela je Karla Despot

(Kraljevka - izvodi Karla Despot)

Nakon izvođenja himni, prisutni su prateći obavezujući razmak prišli u redu spomeniku palim Hrvatima u Velikom ratu 1914. - 1918. gdje su položili vijence i zapalili svijeće. Nakon čega je završilo službeno obilježavanje spomendana blaženog hrvatskog kralja Karla IV., Trijalističkog proglasa 1918. o sjedinjenju hrvatskih zemalja i komemoraciji za pale hrvatske vojnike u Velikom ratu.

HKRV 2020.

Ukoliko želite podržati rad Hrvatskog kraljevskog vijeća, donacije možete uplatiti na:

Ime primatelja: Hrvatsko kraljevsko vijeće IBAN: HR81 2340 0091 1110 8158 5 SWIFT: PBZGHR2X Banka: Privredna banka Zagreb Opis: Donacija